Državna društva već dvije godine formalno provode Smjernice za aktivaciju neoperativne imovine, ali rezultati pokazuju da se proces uglavnom svodi na izdavanje nekretnina u zakup, dok su prodaje i prijenosi rijetki.
Prema podacima Ministarstva financija, u 2024. zabilježene su 174 aktivnosti vezane uz neoperativnu imovinu, a više od polovice odnosi se na ugovore o zakupu poslovnih prostora, zgrada i stanova. Sličan obrazac vidio se i godinu prije, kada su državne tvrtke sklopile 217 ugovora o zakupu poslovnih prostora i 120 ugovora o najmu stanova.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) predviđa da se do drugog tromjesečja 2026. sklopi 4500 ugovora o raspolaganju državnim nekretninama, no dosadašnji tempo sugerira da će biti potrebno ozbiljno ubrzanje kako bi se cilj ispunio. Iako Ministarstvo navodi da nepravilnosti u provedbi nema, niti su propisane sankcije, objedinjeni podatak o ukupnoj vrijednosti neaktivirane imovine i dalje nije javno dostupan.
Primjeri iz prakse
• Hrvatske ceste planiraju do 2026. aktivirati 96 jedinica imovine, najčešće vozila i nekretnine za zakup. Prihodi od najma u 2024. premašili su 530 tisuća eura, dok je prodaja nekretnina bila simbolična.
• Hrvatske autoceste raspolažu s dva stana, dva poslovna prostora i tri zemljišta. Dosadašnji pokušaji zakupa nisu privukli zakupce, pa je za jedan prostor pokrenuta prodaja, a stanovi su tek u pripremi za najam.
• HŽ Cargo ističe se prodajama: u 2024. ostvario je 4,37 milijuna eura od prodaje nekretnina te 582 tisuće eura od zakupa. U tijeku su pripreme za prodaju većih zemljišta u Pločama i zagrebačkom Žitnjaku.
• Hrvatska pošta ima najveći portfelj – ukupno 740 nekretnina. Dosad je izvan osnovne djelatnosti aktivirala 295 poslovnih prostora i 76 stanova, uz prosječan mjesečni prihod od 119 tisuća eura. Nedavna prodaja stana u Beogradu, procijenjena na 240 tisuća eura, zasad je jedina nekretnina HP-a izvan Hrvatske ponuđena tržištu.
• HŽ Infrastruktura za razdoblje 2024.–2026. planira aktivirati 92 nekretnine; do kraja 2024. u funkciju ih je stavljeno 32. U postupku su i imovinsko-pravna rješenja za osam stanova u BiH, što trenutačno usporava njihovu tržnu aktivaciju.
Bez pritiska nema brzine
Zakup je trenutačno dominantan model, dok se prodaje pojavljuju tek kod rijetkih društava spremnih smanjiti nekretninski portfelj. Uz nedostatak sankcija i ograničenu transparentnost, otvoreno ostaje pitanje hoće li državne tvrtke do 2026. pretvoriti ‘mrtvi kapital’ u planiranih 4500 aktivnih ugovora ili će imovina i dalje mahom ostati – na čekanju.