U samo četiri godine KBC Zagreb pretvorio je transplantaciju pluća iz rijetkog pothvata u gotovo rutinski zahvat. Na čelu tima stoji prof. dr. sc. Tomislav Kopjar, kardijalni kirurg koji podsjeća da se u bivšoj Jugoslaviji ovaj zahvat izvodi još samo u Ljubljani, dok ga mnoge države EU-a tek uvode.
Prijelomni trenutak dogodio se 2021., kad je, nakon više od desetljeća stanke, u 12-satnoj operaciji presađeno oba plućna krila 50-godišnjem pacijentu. „Napetost je tada bila golema, no danas je to gotovo rutina”, prisjeća se Kopjar.
Glavne značajke programa:
• U prosjeku se na Rebru godišnje obavi desetak transplantacija. • Zahvat traje od šest do 12 sati uz izvantjelesnu cirkulaciju. • Na listi čekanja pacijenti provedu od nekoliko mjeseci do godinu dana, ovisno o podudarnosti donora i primatelja. • Tim minimalno 12 stručnjaka vodi bolesnika kroz operaciju i oporavak.
Specifičnost pluća Pluća brzo propadaju nakon moždane smrti donora, pa je važno „uhvatiti” ih na vrijeme. Za razliku od drugih organa, ona neće raditi bez dobre muskulature prsnog koša primatelja. „Najstresniji je završni dio operacije, kada nova pluća moraju preuzeti funkciju i pokazati da isporučuju dovoljno kisika”, pojašnjava Kopjar.
Oporavak i prognostika Pacijenti nakon oko mjesec dana napuštaju bolnicu i uključuju se u plućnu rehabilitaciju. Kontrole se obavljaju u transplantacijskoj ambulanti na Jordanovcu, gdje se pomno prati funkcija organa i doziraju imunosupresivi. Najmanje polovica presađenih preživi šest i više godina – kraće nego kod transplantacije srca, ali s trendom poboljšanja zahvaljujući sve boljoj terapiji protiv odbacivanja.
Kopjar smatra da se uspjeh programa temelji na suradnji s bečkom sveučilišnom bolnicom, gdje je hrvatski tim prošao šestomjesečnu edukaciju, te na motiviranosti cijelog KBC-ova kadra. „Imati mogućnost transplantacije pluća u vlastitoj zemlji velika je medicinska povlastica”, zaključuje on.