Žene u Hrvatskoj i dalje podnose lavovski dio kućanskih i tzv. mentalnih poslova, pokazalo je istraživanje Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru predstavljeno na zagrebačkoj konferenciji „Kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom: vidljive posljedice nevidljivog rada”, u organizaciji udruge B.a.B.e..
Prema rezultatima, od 90 do 97 % rutinskih kućanskih zadataka obavljaju žene, dok se muškarci uključuju znatno rjeđe. Posebno je izražen „mentalni rad” – planiranje, organizacija i emocionalno upravljanje obiteljskim životom. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorila je da „dvije trećine stresa nastalog zbog emocionalnog upravljanja kućanstvom snose žene”, što se izravno odražava na njihovo zdravlje i položaj na tržištu rada. „Neplaćeni rad treba prvo definirati, a zatim ugraditi u zakonodavni okvir”, poručila je.
Istraživanje otkriva i drastične razlike u pojedinim zadacima: svakodnevno planiranje obroka kao vlastitu obvezu vidi tek 4 % muškaraca, naspram 69 % žena. Žene također dvostruko češće nagovaraju druge članove obitelji da se uključe u kućanske poslove (49 % prema 6 %). Muškarci dominiraju tek u smirivanju obiteljskih sukoba i plaćanju računa.
Sociologinja Blanka Čop istaknula je da se teret često prelijeva na širu obitelj – posebno na „baka-djed servis” – dok politike rijetko uvažavaju podatke koji bi omogućili ravnomjerniju raspodjelu skrbi. Unatoč blagom pomaku prema egalitarnijoj podjeli, žene su i dalje „višestruko opterećene radom na tržištu i radom u kućanstvu – koji ostaje nevidljiv”, dodala je.
Predsjednica udruge B.a.B.e. Petra Kontić upozorila je da ovakva raspodjela otežava usklađivanje privatnog i poslovnog života, a državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva Željka Josić naglasila važnost aktivnijeg očinskog sudjelovanja: „Preraspodjela uloga neizbježna je ako želimo da žene ostanu na tržištu rada.”
Da problem zahtijeva sustavne, a ne samo obiteljske mjere, podsjetila je predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić: „Mentalni rad u kućanstvu mora biti valoriziran. U Saboru se ravnopravnost spolova često svodi na ideološko pitanje, a svjedočimo regresiji prava.”
Sugovornici se slažu da su promjena stereotipnih rodnih uloga i zakonsko priznanje neplaćenog rada ključni preduvjeti za ravnopravnije društvo i bolju zaštitu mentalnog zdravlja žena.