Gradsko groblje u Zadru ovih dana završava izgradnju posebnog ružičnjaka – memorijalnog prostora za posipanje pepela nakon kremacije. Takvi su prostori trenutačno rijetkost u Hrvatskoj, pa se Zadar svrstava uz Zagreb i Rijeku kao predvodnik nove prakse propisane nedavnim zakonom o grobljima.
Direktor komunalnog poduzeća Nasadi Josip Krnčević ističe da je riječ o „posebno oblikovanom memorijalnom prostoru unutar groblja, namijenjenom simboličnom i dostojanstvenom vraćanju pepela pokojnika prirodi”. Dodaje kako će posipaonica „u potpunosti poštovati etičke, kulturne i ekološke standarde, ali i zakonske propise”.
Ružičnjak, površine približno 30 četvornih metara, smješten je u mirnom rubnom dijelu groblja, nedaleko od sporednog ulaza s Biogradske ceste. Nasadi planiraju dodatno ozeleniti prostor drvećem i ukrasnim grmljem kako bi posjetiteljima pružili mjesto za tiho sjećanje i odmor. Iako ondje neće biti nadgrobnih obilježja, svaki će se ukop uredno evidentirati, a obiteljima će, ako to požele, biti omogućena kratka oproštajna ceremonija.
Zadarsko groblje već nekoliko godina prati rastući interes za kremacije. Nakon prošlogodišnjih 51 pretinaca za urne, upravo se dovršava novih 36: „Interes je veliki, i domaćih ljudi i stranaca – već je kupljeno 20 pretinaca”, kaže Krnčević. Slična aleja bit će predviđena i na budućem gradskom groblju u Crnom.
U Hrvatskoj zasad rade samo dva krematorija, u Zagrebu i Osijeku, a treći je planiran na šibenskom groblju Kvanj. U tom kontekstu zadarski ružičnjak predstavlja korak naprijed u modernizaciji pogrebnih usluga i prilagodbi novim željama građana.