Dvadesetak metara ispod zadarskih ulica proteže se čitav skriveni svijet: mreža tunela i bunkera građenih od kasnih 1920-ih do Drugog svjetskog rata, a korištenih i tijekom Domovinskog rata. Iako su mnogi ulazi urušeni ili zatrpani, skupina entuzijasta i stručnjaka posljednjih ih godina sustavno kartira i pokušava spasiti od potpunog zaborava.
„Mi smo se tu igrali non-stop… nismo imali lampe pa smo palili gume od bicikla i onda bi s gumama ulazili i skoro se ugušili unutra”, prisjeća se Zoran Krizman iz Bokanjca, odrastao tik uz jedan od podzemnih prolaza. Danas je, kaže, do mnogih galerija moguće doći jedino kroz blatnjave okna ili potopljene hodnike, pa je svako spuštanje mala ekspedicija.
Istraživač vojne povijesti Jurica Vučetić uz pomoć satelitskih snimki uspio je locirati čak oko 250 betonskih kupola i povezanih rovova rasutih ispod gradskih kvartova. Prema njegovu popisu, najdublje se spuštaju i do 20 metara, a u nekima još stoje metalna vrata, postolja za oružje i urezani natpisi talijanskih jedinica.
Podzemne prostorije ponovno su oživjele 1990-ih kada su služile i kao prenoćišta vojnicima koji su štitili gradsku liniju bojišta. „Bili su stavljeni kreveti da se vojska može odmoriti”, kaže Krizman, dok se Mario Mrkić sjeća kako su se mještani za uzbuna „spuštali u bunker“ tražeći zaklon od granata.
Većina objekata nastala je u vrijeme talijanske uprave, a dio je dograđivan i tijekom 1940-ih kako bi se utvrdile granice dobivene Rapallskim ugovorom. Unatoč masivnoj gradnji, stručnjaci upozoravaju da zadarski bunkeri danas ne ispunjavaju suvremene standarde civilne zaštite. Povjesničarka umjetnosti Antonija Mlikota podsjeća da Švicarska raspolaže s oko 370 tisuća skloništa spremnih za krizne situacije, dok su zadarski kompleksi „predimenzionirani za tu svrhu i zahtijevaju skupu sanaciju i stalno održavanje“.
Ipak, interes javnosti raste: lokalne udruge najavljuju organizirane obilaske, a istraživači se nadaju da će barem dio labirinta postati edukativni centar koji bi spojio industrijsku baštinu, ratnu povijest i turističku ponudu grada. Dok se to ne dogodi, tamni hodnici ostaju nijemi svjedoci stoljeća u kojem se Zadar više puta našao na prvoj crti povijesti.