Svijet se nezaustavljivo zagrijava, upozorava najnovije izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO) izrađeno uoči klimatskog samita COP30 u brazilskoj Amazoniji.
• Druga ili treća najtoplija godina: prema privremenim podacima, 2025. će vjerojatno zauzeti drugo ili treće mjesto na listi najtoplijih godina otkad postoje mjerenja. • Jedanaest od jedanaest: razdoblje od 2015. do 2025. bit će redom jedanaest najvrućih godina u 176-godišnjoj povijesti motrenja. • +1,42 °C: prosječna globalna temperatura zraka od siječnja do kolovoza ove godine bila je 1,42 Celzijeva stupnja viša od predindustrijskog prosjeka.
Lančani udarci ekstremnog vremena
Od razornih poplava u Africi i Aziji, preko šumskih požara u Europi i Sjevernoj Americi, do smrtonosnih toplinskih valova diljem planeta – ekstremni događaji već su izazvali raseljavanje stanovništva, ugrozili opskrbu hranom i zakočili gospodarski napredak. WMO ističe da je arktički morski led nakon prošle zime dosegnuo povijesni minimum, dok je antarktički led cijele godine ostao znatno ispod prosjeka. Dugoročni trend rasta razine mora nastavlja se unatoč kratkotrajnom prirodnom osciliranju.
„Gotovo nemoguće” ostati ispod 1,5 °C
Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo ocjenjuje da će, s obzirom na „neviđen niz temperatura” i prošlogodišnji skok koncentracija stakleničkih plinova, „biti gotovo nemoguće” spriječiti privremeno probijanje granice od 1,5 °C u idućim godinama. Ipak, dodaje da se do kraja stoljeća još može vratiti unutar tog praga, pod uvjetom dramatičnog smanjenja emisija.
COP30 u srcu Amazonije, ali bez Washingtona
Samit COP30, prvi održan u samoj Amazoniji, trebao bi dati novi zamah Pariškom sporazumu. Ipak, dolazak je najavilo manje od 60 šefova država – znatno manje nego prošle godine. Izostanak američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je u siječnju pokrenuo povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma, dodatno je zasjenio skup. Ni kineski predsjednik Xi Jinping neće doći, no Kina će poslati pregovaračku ekipu.
UN-ova konvencija o klimi zahtijeva da zemlje do 2035. podnesu ambicioznije ciljeve smanjenja emisija i planove za ključne sektore. Europska unija već je predala ažurirani nacionalno utvrđeni doprinos (NDC), a Hrvatska, kao dio zajedničke EU obveze, podigla je svoj cilj smanjenja emisija na 42,5 % do 2030. Analize upozoravaju da hrvatske mjere moraju ubrzati kako bi se taj cilj i ostvario.
Rano upozoravanje – utrka s vremenom
Inicijativa „Rana upozorenja za sve” (EW4All) do 2027. nastoji obuhvatiti cijeli svijet višestrukim sustavima upozorenja. Broj država koje ih imaju udvostručio se s 56 na 119 od 2015. do 2024., ali još ih 40 % zaostaje, osobito među najsiromašnijima i malim otočnim državama.
Sve topliji oceani i sve tanji led
Rekordno zagrijavanje oceana kida hranidbene lance, ubrzava gubitak bioraznolikosti i potiče snažnije tropske oluje. Tri ključna staklenička plina – ugljikov dioksid, metan i dušikov oksid – već su 2024. dosegnula nove povijesne vrhunce, a mjerenja sugeriraju daljnji rast u 2025. Istodobno, ledenjaci diljem svijeta treću godinu zaredom gube masu, što dodatno ubrzava porast razine mora.
Hrvatski imperativ
Dok međunarodni pregovori ulaze u završnicu, Hrvatska ostaje vezana uz kolektivni cilj EU-a, ali i dalje snosi punu odgovornost za provedbu na terenu. Stručnjaci Državnog hidrometeorološkog zavoda upozoravaju: ako se domaće mjere ne ubrzaju, dogovorene brojke ostat će mrtvo slovo na papiru.
Klimatski sat nemilosrdno otkucava, a najtoplije tri godine u povijesti služe kao alarm koji se više ne može ignorirati.
