Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković zaključio je trodnevni posjet Sjedinjenim Državama tijekom kojega je, prema riječima dopisnika Ivice Puljića, prošao kroz sve ključne razine američke vlasti – od Vijeća za nacionalnu sigurnost i Bijele kuće do sastanaka u Kongresu.
Puljić navodi da je Washington Konakoviću potvrdio „potporu teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH” te pokazao interes za suradnju u području minerala, vojske i gospodarstva. „Neće SAD razgovarati s entitetom – u to budite uvjereni”, dodao je.
Međutim, iza zatvorenih vrata vodi se i druga, znatno delikatnija rasprava: američki sugovornici, tvrde Puljićevi izvori iz State Departmenta, „već razgovaraju sa Željkom Cvijanović o tome da ona, na neki način, zamijeni Milorada Dodika”. Predsjedateljica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda navodno je već dvaput boravila u Washingtonu, gdje su joj se otvorila vrata administracije koja traži „glavnog igrača na srpskoj strani”.
Neslužbene informacije govore da se srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić o ovom manevru nije konzultirao, što je izazvalo negodovanje Beograda, dok se Moskva – kojoj Dodik savršeno odgovara – nastoji ponovno umiješati u raspodjelu karata.
Tko je Željka Cvijanović?
• rođena 4. ožujka 1967. u Tesliću, profesorica engleskog jezika; • karijeru gradila uz Milorada Dodikа – od savjetnice premijera RS do ministrice, premijerke (2013.), predsjednice RS (2018.) i članice Predsjedništva BiH (2022.); • zagovara snažnu autonomiju Republike Srpske i čvrste veze sa Srbijom; • 2022. uvela joj je sankcije Vlada Ujedinjenog Kraljevstva zbog „podrivanja legitimiteta i funkcioniranja BiH”; • domaća oporba često je optužuje za netransparentnu imovinu i zlouporabu institucija.
Iako deklarativno podržava europski put BiH, Cvijanović redovito naglašava da će Republika Srpska odbaciti svaki korak prema NATO-u koji ne odobri entitetski parlament.
Što dalje?
Sugovornici Federalne TV ističu da Konaković o mogućem „preslagivanju” u Banjoj Luci nije razgovarao i da pitanje ostaje isključivo u domeni američko-srpskih odnosa. Hoće li Washington doista zamijeniti Dodika novim, prihvatljivijim akterom – i kakav će odgovor stići iz Beograda i Moskve – zasad ostaje otvoreno.
