Sjedinjene Države planiraju povući oko 800 svojih vojnika iz Rumunjske te, zasad nepoznat broj, iz Bugarske, Mađarske i Slovačke već sredinom prosinca. Dva zapadna dužnosnika upoznata s planom tvrde da se radi o „umjerenom smanjenju snaga” jer su europske kopnene vojske danas bolje opremljene nego prije nekoliko godina.
Unatoč uvjeravanjima Washingtona da je riječ o minimalnom zahvatu, odluka je izazvala nelagodu u europskim prijestolnicama. Strahuje se da bi Moskva potez mogla protumačiti kao signal popuštanja i dodatno pojačati pritisak na istočno krilo NATO-a.
„Ta raspoređivanja su okosnica NATO-ove obrane od ruske agresije”, upozorio je bivši pomoćnik američkog državnog tajnika Daniel Fried, dodajući da će brojke biti „toliko male da ne mijenjaju vojnu ravnotežu”, ali nose „lošu simboliku”.
Američki Kongres također je podijeljen. Republikanski zastupnik Mike Turner smatra da bi povlačenje u trenutku pojačanih ruskih preleta granice bilo „pogrešan signal” jer dovodi u pitanje spremnost Zapada da brani saveznike. Demokratska senatorica Jeanne Shaheen pitala je je li odluka uopće koordinirana unutar administracije i zatražila pojašnjenje predanosti saveznicima.
Pentagon je europske partnere obavijestio da će garnizoni u Poljskoj te baltičkim državama ostati nepromijenjeni. Istodobno je najavio mogućnost dodatnih „prilagodbi” rasporeda tijekom 2024., nakon isteka trenutačnih rotacija.
Rumunjski predsjednik Nicușor Dan pokušao je smiriti javnost istaknuvši da se Washington „zapravo vraća na broj vojnika prije rata u Ukrajini” te da će u zemlji ostati između 900 i 1000 američkih pripadnika. „Odvraćanje prijetnji kompenzira se većom količinom vojne opreme i snažnijom europskom prisutnošću, u potpunoj koordinaciji s našim američkim partnerom”, rekao je Dan.
U samoj Bijeloj kući vodi se rasprava triju frakcija: zagovornika strategije „Asia First”, poklonika koncepta „Tvrđava Sjeverna Amerika” i tradicionalnih konzervativaca za nacionalnu sigurnost koji traže povećanje snaga u Europi. Za sada su prevagnuli oni koji traže rezove, no Fried podsjeća da je riječ o „birokratskom kompromisu” i da se smjer još uvijek može promijeniti.
Sigurnosni analitičar Philippe Dickinson opisuje dan objave kao „onaj kojeg se Europa dugo pribojavala”, ali poziva na hladnu glavu: "Ako je ovo samo simbolično povlačenje, nije dobro, ali nije ni katastrofalno." Upozorava, međutim, da će Moskva potez neizbježno shvatiti kao znak američkog preusmjeravanja pozornosti i predlaže jače ekonomske mjere te slanje preciznih projektila Ukrajini kao protutežu.
Iako brojčano skromna, odluka Washingtona otvara pitanje dugoročne američke prisutnosti u Europi i jedinstva saveza pred ruskom agresijom. Hoće li Pentagon ostati pri „kozmetičkoj” rekalibraciji ili će uslijediti veći rezovi, tek će se vidjeti iduće godine.