Zagrepčanka koja na otoku Vrgadi posjeduje vikendicu svake godine plati između 65 i 80 eura za odvoz otpada – iako ondje boravi najviše tri mjeseca.
„Svi plaćamo kao da smo tamo cijelu godinu, a nismo”, opisuje ona praksu koju, prema vlastitim saznanjima, dijele brojni vlasnici povremenih nekretnina duž obale.
Računi stižu redovito – Za listopad sam dobila 7,20 eura, a isti iznos stiže i za studeni i prosinac, kao i za mjesece kad uopće ne dođem na otok – kaže sugovornica. Zakonska podloga za takvu naplatu nalazi se u članku 70. Zakona o gospodarenju otpadom, koji vlasnike kuća za odmor definira kao obvezne korisnike javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, bez obzira na to borave li u objektu trajno ili povremeno.
Spremnika – ni traga Iako zakon propisuje da korisnik mora predavati otpad putem vlastitog zaduženog spremnika, ženina kuća – kao ni većina vikendica u susjedstvu – nema dodijeljenu kantu. Otpad se nosi u kontejner udaljen gotovo kilometar: „Kad sam tamo, moram ga odgurati tačkama. Stariji mještani zimi nemaju kome platiti prijevoz vreća, pa mole susjede.”
Na cijelom području općine Pakoštane – koje obuhvaća Pakoštane, Drage, Vranu i Vrgadu – usluga prikupljanja otpada povjerena je koncesionaru Loši d.o.o. Cjenik na internetskim stranicama tvrtke navodi da minimalna mjesečna usluga za spremnik od 120 litara stoji 6,37 eura bez PDV-a, a za onaj od 240 litara 12,74 eura bez PDV-a.
Problem i s glomaznim otpadom Dodatnu nelogičnost vlasnica vikendice vidi u terminu odvoza glomaznog otpada. „Pretprošle su godine to prvi put organizirali ljeti, u lipnju. Inače dolaze usred zime kad turista nema, pa glomazni otpad čuvamo u kućama.”
Iako se cijena minimalne usluge oblikuje kako bi komunalna tvrtka pokrila fiksne troškove i održavala „hladni pogon”, vlasnica vikendice smatra da bi se cijena ipak trebala smanjiti u mjesecima kada objekti stoje prazni.
Upit o mogućem smanjenju ili drukčijem modelu naplate poslan je Loši d.o.o.; odgovor se još očekuje.