Na četverosatnoj sjednici Općinskog vijeća Viškova svi su vijećnici – njih 15 – izglasali paket hitnih mjera za suzbijanje nesnosnog smrada koji se ovog ljeta širio iz Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina.
• Ograničenja i kontrole Vijeće je zadužilo upravitelja centra, tvrtku Ekoplus, da odmah odredi maksimalne dnevne i godišnje količine miješanog komunalnog otpada koje se mogu primati te uvede jasne mehanizme kontrole uz sankcije za svako prekoračenje. Ključno je, naglašeno je, smanjiti udio biootpada – glavnog uzročnika mirisa – u ljetnim mjesecima.
• Novo postrojenje za biostabilizaciju Jednoglasno je osnovano i povjerenstvo koje će pratiti izgradnju postrojenja za biostabilizaciju metanogene frakcije. Pet članova – dva vijećnika, predstavnici Općine, Mjesnog odbora Marčelji i Ekoplusa – kvartalno će izvještavati javnost. Cilj je da otpad koji dolazi na plohe postane inertan i bez metanogenih plinova prije odlaganja.
Načelnica Sanja Udović naglasila je da je Fond za zaštitu okoliša već potvrdio mogućnost financiranja nadogradnje sustava te da mještani, osobito Marčelja, moraju biti uključeni u svaku fazu projekta.
• Širi pristup problemu Predsjednik Uprave Ekoplusa Kristian Gašparini izvijestio je da se odlagalište svakodnevno prekriva folijama, a dio plina spaljuje kako bi se smanjio miris: „Ljeti visoke temperature pogoršavaju situaciju, a kada navečer zahladi, mirisi odlaze prema naseljima.” Kao dugoročna rješenja naveo je energanu koja bi plin pretvarala u struju ili eventualnu spalionicu na drugoj lokaciji.
Direktor KD Čistoće Bojan Jurdana tvrdi da Rijeka ljeti donosi 30–35 % ukupnog otpada na Marišćinu, ali odbacuje tezu da je samo ta tvrtka odgovorna za smrad. Dosadašnji pilot-modeli odvojenog prikupljanja biootpada, dodao je, nisu dali dovoljno rezultata.
• Kompostane na dva kolosijeka Dok Viškovo najavljuje vlastitu kompostanu kroz proračun 2026., zamjenik riječkoga gradonačelnika Vedran Vivoda potvrdio je da grad aktivno traži lokaciju za svoju kompostanu. Istodobno će Općina Viškovo intenzivirati edukacije i podjelu smeđih kanti kako bi se povećao udio izdvojenog biootpada.
• Godinu dana za prve rezultate Vijeće će za 12 mjeseci evaluirati učinak svih poduzetih mjera. Ako rezultati zakažu, najavljene su dodatne sankcije za jedinice lokalne samouprave koje ne smanje biootpad u miješanom komunalnom otpadu.
Pročelnik županijskog upravnog odjela Ljudevit Krpan dao je potporu projektima Viškova, ocijenivši da problemi Marišćine proizlaze iz „neuređenog sustava od selekcije do prikupljanja”. Županija, rekao je, može pomoći edukacijom i sufinanciranjem oporabe biorazgradivog otpada.
Usvojenim zaključcima Viškovo želi pretvoriti Marišćinu u ono što je u početku i zamišljeno – centar koji minimalno utječe na zdravlje građana – dok se Rijeka i okolne općine obvezuju podići standarde odvojenog prikupljanja biootpada i time dati ključni doprinos čišćem zraku u cijeloj regiji.