Bruxelles je još početkom ljeta strahovao da će program SAFE – fond od 150 milijardi eura namijenjen povoljnim obrambenim kreditima – ostati poluprazan. No samo nekoliko tjedana kasnije stigao je preokret: 18 zemalja EU-a formalno je zatražilo zajmove ukupne vrijednosti 127 milijardi eura, a još ih razmatra priključivanje.
Najveći interes zasad pokazuje Poljska sa zahtjevom od 45 milijardi eura. Među ‘teškašima’ su i Francuska, koja cilja između 15 i 20 milijardi, te Italija s oko 15 milijardi eura.
U skupini država koje su javno objavile svoje brojke nalaze se još:
• Litva – 5 do 8,76 milijardi € • Estonija – 3,6 milijardi € • Bugarska – 3,2 do 3,5 milijardi € • Grčka – 1,2 milijarde € • Španjolska – 1 milijarda €
Rumunjska razmatra kredit od približno 10 milijardi eura, dok bi Belgija mogla tražiti između 7 i 11 milijardi.
Druga skupina zemalja – među njima Hrvatska, Češka, Mađarska, Latvija, Portugal i Slovačka – poslala je službene zahtjeve, ali javnosti još nije otkrila iznose koje planira povući. Cipar i Finska i dalje računaju koliko bi im sredstava trebalo.
Europska komisija u pismu je potaknula devet članica koje se još nisu izjasnile da to učine preko ljeta, podsjetivši kako se zajmovima mogu financirati i streljivo te projektili za Ukrajinu – argument koji bi u nekim glavnim gradovima mogao olakšati političko opravdanje sudjelovanja.
Među nesigurnima su Austrija, koja najavljuje odluku najkasnije u studenome, te Slovenija i Danska, koje još proučavaju dokumentaciju.
Nisu sve vlade sklone zaduživanju. Njemačka, Luksemburg i Švedska radije bi se uključile samo kroz zajedničke nabave bez podizanja SAFE kredita, a istim putem idu Nizozemska i Malta.
Program SAFE tako se, od početne zabrinutosti zbog slabog odaziva, prometnuo u jednu od ključnih financijskih poluga za jačanje europske obrambene industrije – s jasnom porukom da solidarnost naoružavanjem dobiva i novu, kreditnu dimenziju.