Sve više hrvatskih državljana odlučuje zamijeniti život u inozemstvu povratkom u domovinu, potaknuti državnim olakšicama i subvencijama namijenjenima lakšoj reintegraciji.
Prema privremenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, prošle se godine u Hrvatsku vratilo oko 13 000 ljudi. Premda objedinjeni službeni izvještaj stiže tek u lipnju, trend je jasan: najviše povratnika dolazi iz Njemačke, a kao nove adrese najčešće biraju Grad Zagreb, Osječko-baranjsku i Brodsko-posavsku županiju te Splitsko-dalmatinsku županiju.
Resorno ministarstvo, koje koordinira demografsku politiku i useljeništvo, ističe da interes za povratak kontinuirano raste zahvaljujući poreznim olakšicama, potporama za stambeno zbrinjavanje i poticajima za pokretanje vlastitog posla. „Najveći broj povratnika i potencijalnih povratnika koji kontaktiraju Ministarstvo je iz Njemačke”, poručuju iz Ministarstva, dodajući kako se istodobno bilježi pojačan interes za Slavoniju i obalne županije.
Kada je riječ o trajnosti povratka, država zasad nema cjelovit uvid u to koliko se ljudi ponovno iseljava. „Prijavu prebivališta/boravišta i odjavu istih vodi MUP. S pozicije Ministarstva, pratimo obitelji koje kontaktiraju Ministarstvo na način i u obujmu u kojem pojedinci žele”, pojašnjavaju iz Ministarstva.
Povratnicima se izdaju i potvrde za reguliranje privremenog boravka, korak koji im olakšava stjecanje hrvatskog državljanstva. Dosad je izdano približno milijun takvih potvrda, što državne službe vide kao ključni administrativni instrument za održavanje pozitivnog migracijskog trenda.
Iako će konačne brojke tek biti objavljene, dosadašnji podaci sugeriraju da bi 2025. mogla biti još jedna godina rasta povratničkih prijava, osobito među mlađim radno aktivnim građanima koji žele iskoristiti poticaje i doprinijeti lokalnoj ekonomiji.