Nova studija hrvatskih istraživača prvi je put detaljno objasnila zašto je 2024. sjeverni Jadran pogodila najveća pojava morske sluzi u više od dva desetljeća.
Zagrijavanje mora, Po i eksplozija fitoplanktona
Znanstvenici Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković (CIM IRB) u suradnji s tvrtkom SeaCras i Algebra Bernays sveučilištem zaključili su da su ključni okidači:
- neuobičajeno visoke temperature površinskog sloja mora;
- nagli padovi saliniteta zbog pojačanog dotoka slatke vode iz rijeke Po;
- iznimno intenzivno, ali vrstama osiromašeno cvjetanje fitoplanktona koje je izravno proizvodilo sluz.
„Ovakvi događaji mogu ozbiljno narušiti morski ekosustav i pogoditi obalne zajednice, od turizma i ribarstva do kvalitete života, pa je razumijevanje njihovih uzroka ključno za pravodobno upozoravanje i prilagodbu”, poručuju autori rada objavljenog u časopisu Scientific Reports.
Sluzeni tepisi dugi 20 kilometara
Nakupine morske sluzi 2024. varirale su od lokalnih ploha manjih od 20 metara do kontinuiranih struktura duljih od 20 kilometara. Svaka faza pojave bila je sinkronizirana s vrhuncem cvjetanja fitoplanktona, pokazala je analiza terenskih i satelitskih podataka.
Tehnologija na moru i iz svemira
• Oceanografske plutače ODAS četiri milje od Rovinja kontinuirano su bilježile fizikalne i biološke parametre mora. • Protočno-citometrijske analize pratile su promjene u planktonskim zajednicama. • SeaCras je umjetnom inteligencijom analizirao satelitske snimke visoke rezolucije kako bi se precizno pratilo širenje sluzi.
„Ovako gusta mreža podataka omogućila nam je da prvi put u potpunosti povežemo promjene okolišnih uvjeta s ponašanjem planktona i nastankom morske sluzi. To je ključan iskorak u razumijevanju ovog kompleksnog fenomena”, istaknula je viša znanstvena suradnica Daniela Marić Pfannkuchen.
Riba, turisti i klimatske promjene
Guste sluzene formacije oštećuju ribarske mreže, narušavaju doživljaj kupanja i stvaraju negativnu sliku o čistoći mora usred turističke sezone. Autori upozoravaju da će klimatske promjene pridonositi sve češćim ekstremnim cvjetanjima, pa ističu hitnu potrebu razvoja sustava ranog upozoravanja.
CIM IRB i SeaCras već rade na digitalnom blizancu Jadrana koji bi u stvarnom vremenu predviđao pojavu ekoloških prijetnji poput morske sluzi, mikroplastike ili fekalnog onečišćenja.
„Razumijemo li mehanizme, možemo na vrijeme reagirati i zaštititi gospodarstvo i okoliš”, zaključuju znanstvenici.