Bivši djelatnik Sigurnosno-obavještajne agencije Ante Letica drži da je nastavak izravnih razgovora Kijeva i Moskve „pozitivan pomak”, ali naglašava kako bez ruskog sudjelovanja „nema stvarnog dogovora”.
Letica podsjeća da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pod snažnim međunarodnim pritiskom još „od drugog mandata Donalda Trumpa”, pa se, kaže, postavlja pitanje koliko će takav teret još moći izdržati.
Prema riječima američkog mirovnog izaslanika Stevea Witkoffa, u pregovorima je „sve usuglašeno osim jednog, a to je pitanje svih pitanja – teritorij”. Letica smatra da će upravo rasprava o granicama odrediti sudbinu cjelokupnog procesa.
Istodobno, na ukrajinskom bojištu ostaju „jake vojne formacije i obavještajni operativci obiju strana”, što dodatno komplicira traženje rješenja. Ukazao je i na neprekidne ruske raketne napade tijekom pregovora. „Ostaviti stotine tisuća ljudi bez grijanja i struje pri minus deset, pa i minus 17 stupnjeva, nehumana je praksa koja će dugoročno obilježiti ruski režim i njihovu ‘specijalnu vojnu operaciju’”, ističe Letica.
Nervoza se, kaže, prelila i u Perzijski zaljev. Smatra da je odluka o mogućem napadu na Iran već donesena, no njezina je provedba „privremeno odgođena iz operativnih, obavještajnih i diplomatskih razloga”. Kao signal ozbiljnosti navodi ulazak nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln s borbenom skupinom u šire područje Bliskog istoka, gdje su već raspoređena četiri američka razarača naoružana projektilima „more–kopno”.
Letica zaključuje da se svijet suočava s dvjema krizama čiji ishod ovisi o delikatnom balansu vojne sile i diplomacije, a humanitarni ulog posebno je visok u ledenim ukrajinskim zimama i nestabilnom Perzijskom zaljevu.
