OpenAI je analizirao obrasce korištenja među više od milijun poslovnih korisnika i otkrio dramatične razlike u načinu na koji zaposlenici koriste ChatGPT. Radnici u 95. percentilu po korištenju šalju šest puta više poruka od medijanskog kolege u istoj tvrtki. Još izraženije razlike vide se u specifičnim zadacima: najaktivniji šalju 17 puta više koderskih upita i 16 puta češće posežu za alatima za analizu podataka.
Alatima pristup imaju svi – ChatGPT Enterprise danas je raspoređen na oko sedam milijuna radnih mjesta, devet puta više nego lani – ali brojke pokazuju da jednak pristup ne znači i jednaku praksu.
• Među mjesečno aktivnim korisnicima 19 % nikad nije otvorilo opciju za analizu podataka, 14 % nije koristilo logičko zaključivanje, a 12 % ni tražilicu. • Kod svakodnevnih korisnika ti udjeli padaju na 3 %, 1 % odnosno 1 %.
Zaposlenici koji eksperimentiraju na više frontova bilježe i veće dobitke. Oni koji alat koriste za oko sedam različitih vrsta zadataka – od analize podataka i programiranja do prevođenja i pisanja – u prosjeku uštede pet puta više vremena od onih koji se zadržavaju na četiri zadatka. Radnici koji tjedno uštede više od deset sati potroše čak osam puta više AI kredita nego oni bez uštede.
Takva se produktivnost prelijeva u karijerni napredak: više uštedenog vremena donosi bolje ocjene, zanimljivije projekte i dodatne prilike za daljnje usvajanje AI-a, stvarajući efekt „bogati postaju bogatiji”.
Tri četvrtine ispitanika kaže da sada mogu obavljati zadatke koje prije nisu znali – od automatizacije proračunskih tablica do rješavanja tehničkih problema. Za one koji AI ne koriste redovito granice radnog opisa, usporedbom s kolegama, zapravo se sužavaju.
Neravnomjernu sliku potvrđuje i MIT-ov projekt NANDA. Unatoč 30–40 milijardi dolara uloženih u generativnu AI, samo pet posto organizacija bilježi stvarnu transformaciju procesa. Od devet analiziranih gospodarskih grana, materijalne promjene vide se tek u tehnologiji i medijima. Velike kompanije prednjače u broju pilot-projekata, ali zaostaju u uspješnom uvođenju u svakodnevni rad.
Posebno je upečatljiv fenomen „sjene AI-a”: iako samo 40 % tvrtki ima službene pretplate na velike jezične modele, zaposlenici u više od 90 % tvrtki redovito koriste osobne AI alate za posao. MIT zaključuje da taj neslužbeni pristup često donosi bolji povrat na ulaganje od korporativnih inicijativa i pokazuje što doista funkcionira pri premošćivanju jaza.
Izvješća OpenAI-a i MIT-a slažu se u jednome: podjela nije rezultat pristupa, nego navike. Dok manjina koja je umjetnu inteligenciju utkala u dnevnu rutinu ubrzano širi svoje kompetencije, većina zaposlenika – kao i same organizacije – još uvijek traži način da iz povremenog testiranja prijeđe u fazu stvarne transformacije.