Sve dok ratovi, inflacija i trgovinska previranja podižu razinu globalne nesigurnosti, azijski family office uredi ne samo da gomilaju zlato nego ga sve češće pretvaraju u aktivan biznis.
Prema istraživanju HSBC-a, udio zlata u portfeljima ultrabogatih investitora iz Hong Konga u posljednjih je godinu dana udvostručen, dok je na kineskom kopnu skočio s 7 na 15 posto. Najambiciozniji idu i korak dalje: kupuju rude u Africi, organiziraju transport do Hong Konga, rafiniraju ih i prodaju azijskim klijentima.
Primjer je hongkonški Cavendish Investment Corp. Tvrtka koju vodi bivši predsjednik lokalne draguljarske kompanije ove će godine gotovo trećinu imovine usmjeriti u fizičko zlato. Rudarsku rudu nabavlja u Keniji i drugim afričkim državama, doprema avionima, a zatim je pretvara u poluge za tržište Kine i šire azijske regije.
Zlato se istodobno koristi na razne načine: • leasing lokalnim draguljarima uz prinos oko 4 % godišnje, • arbitraža – kupnja diskontiranih poluga u Dubaiju i prodaja po premiji u Hong Kongu, • kolateral za ulaganja u dionice, kriptovalute i nekretnine.
„U Aziji se zlato kupuje u većim omjerima nego na Zapadu. Ljudi ga drže jer znaju da ga mogu brzo unovčiti u kriznom trenutku”, ističe Patrick Tuohy iz singapurskog Goldstroma.
Cijena unce trenutačno se kreće oko 3 375 dolara, a prognoze su još optimističnije. Deutsche Bank očekuje prosjek od 3 700 dolara 2026., dok Goldman Sachs vidi prostor do 4 000 dolara. Premije od 5 do 10 posto po isporuci dodatno mame nove igrače, napominje Quentin Mai iz West Point Golda.
Hong Kong dodatno jača ulogu regionalnog središta, dok je Kina ove godine otvorila i prvi offshore trezor za plemenite metale. Ipak, logistika iz afričkih rudnika ostaje skliska zbog ratnih sukoba, a daljnji rast cijena mogao bi ohladiti potražnju kupaca osjetljivih na troškove, osobito u Kini i Indiji.
Unatoč tim rizicima, trend je jasan: za ultrabogate u Aziji zlato više nije samo „sigurna luka” nego i izvor operativne zarade – od rudnika do sefa.