Ukrajinska vojska objavila je u utorak da je po prvi put pogodila vojne ciljeve na ruskom teritoriju balističkim raketama ATACMS, nazvavši taj potez „značajnim razvojem događaja”.
Kijev je napredne projektile dobio još 2023., no tada su smjeli djelovati isključivo unutar granica Ukrajine. Ograničenje je ukinuto u studenome 2024., kada je tadašnji američki predsjednik Joe Biden odobrio njihovu upotrebu protiv ciljeva u Rusiji, što je njegov nasljednik Donald Trump javno kritizirao.
Ukrajina sada traži i krstareće rakete Tomahawk dometa oko 2 500 kilometara. Iako je Pentagon procijenio da bi isporuka dugometnih projektila neznatno utjecala na američke zalihe te dao zeleno svjetlo, konačnu odluku mora potvrditi predsjednik Trump, koji zasad poručuje da „o tome ne razmišlja”.
Mogućnost stacioniranja Tomahawka u Ukrajini uzbunila je Kremlj: ruski predsjednik Vladimir Putin odmah je zatražio hitan razgovor i sastanak s američkim čelnikom. Moskva je ranije upozoravala da će na svako daljnje širenje dometa ukrajinskih udara odgovoriti „primjereno i odlučno”.
Ukrajinska strana najnoviji udar ATACMS-om vidi kao presudni korak u onome što naziva legitimnom samoobranom. Iz Ministarstva obrane poručuju da će „proširene sposobnosti preciznog dometa otežati Rusiji vođenje rata i povećati sigurnost građana Ukrajine”. Ruske vlasti zasad nisu službeno komentirale opisane napade, no lokalni mediji javljaju o padu više projektila na vojna skladišta u pograničnoj Belgorodskoj oblasti.
Svaki daljnji potez SAD-a oko Tomahawka mogao bi, upozoravaju analitičari, bitno promijeniti vojnu ravnotežu u ratu koji ulazi u treću godinu i dodatno pojačati napetosti između Washingtona i Moskve.
