Rusija je donijela niz zakona kojima pokušava zatvoriti rupe u obrani od sve češćih ukrajinskih napada dronovima i sabotaža duboko unutar zemlje, signalizirajući da se Kremlj priprema za dugotrajan rat.
Glavne novosti
• Predsjednik Vladimir Putin potpisao je uredbu kojom aktivira pričuvni sastav za zaštitu ključne infrastrukture, osobito rafinerija koje Kijev redovito gađa bespilotnim letjelicama. Zastupnici tvrde da se time otvara mogućnost pozivanja oko dva milijuna ljudi bez službene mobilizacije, poteza koji je među stanovništvom izrazito nepopularan.
• Pričuvnici do sada nisu slani na front ako se dobrovoljno ne prijave; prolaze jednogodišnje vojne vježbe i primaju skromnu mjesečnu naknadu, no sada bi mogli biti raspoređeni na osjetljive energetske objekte.
• Od 10. studenoga u Rusiji vrijedi 24-satna blokada SIM kartica za sve koji se vrate iz inozemstva. Takvo „hlađenje” mobilne veze trebalo bi spriječiti da dronovi koriste civilne mreže za prijenos videa, telemetrije ili zapovijedi – metodu koju je ukrajinska strana već koristila.
• Zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev poručio je da će rat trajati dok Rusija „ne ostvari svoje ciljeve”.
• Paralelno s jačanjem zaštite objekata, Moskva pooštrava kazne za sabotažu. Novi zakoni predviđaju doživotni zatvor za svakoga tko u sabotažne akcije uključi maloljetnike, a granica kaznene odgovornosti spuštena je s 18 na 14 godina.
• Sudovi su od početka invazije osudili najmanje 158 maloljetnika za terorizam ili sabotažu. Član predsjedničkog vijeća za ljudska prava Kiril Kabanov opravdao je stroge mjere riječima: „To je stvarnost koju, nažalost, moramo prihvatiti.”
Šira slika
Gotovo četiri godine nakon početka invazije koja je trebala trajati nekoliko tjedana, ukrajinske bespilotne letjelice svakodnevno pogađaju ruske energetske objekte, a operativci iz Kijeva izvršili su niz atentata na visoke vojne dužnosnike daleko od bojišnice. Istodobno, zapadne sankcije pritišću gospodarstvo, a vlasti, prema političkom analitičaru Andreju Kolesnikovu, „pripremaju društvo na daljnje odricanje”. Anketa državnog instituta VCIOM navodno pokazuje da je gotovo 70 % Rusa „spremno stegnuti remen” radi sigurnosti države.
Pojačane mjere sigurnosti i represije tako se stapaju u novu svakodnevicu „poluvojne” Rusije, gdje se od građana traži veća žrtva, a država učvršćuje kontrolu nad svim aspektima života – od mobilnih signala do dječjih sudnica.
