Ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, zamišljeni kao sigurnosna mreža za starije osobe bez obiteljske potpore, postaju česta točka prijevare i zlouporabe. Prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore (HJK), tijekom 2025. godine sklopljeno je 22,5 % više ovih ugovora nego godinu ranije.
• Javni bilježnici su u Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju upisali 5 285 ugovora o doživotnom uzdržavanju, kod kojih imovina prelazi na uzdržavatelja tek nakon smrti korisnika. • Dodatnih 1 246 ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, gdje se imovina prenosi odmah, evidentirano je istim kanalom. • Sudovi su lani zabilježili još 1 036 ugovora o doživotnom te 200 o dosmrtnom uzdržavanju.
Pravobraniteljici za osobe starije životne dobi pristižu brojne pritužbe: korisnici potpisuju ugovore pod pritiskom ili bez potpune svijesti o posljedicama, ostaju i bez imovine i bez obećane skrbi. Posebno su problematični dosmrtni ugovori zbog trenutačnog prijenosa vlasništva.
Vlada je, suočena s nizom prijevara, posljednjih godina postrožila pravila: uveden je centralni registar, ograničen je broj ugovora na najviše tri po osobi, a javni bilježnici moraju detaljnije provjeravati sposobnost i volju potpisnika. Unatoč tome, statistika pokazuje da popularnost – i rizici – tih ugovora i dalje rastu.
Stručnjaci upozoravaju da formalne mjere neće biti dovoljne bez šire edukacije starijih građana i nadzora nad ispunjavanjem obveza iz već potpisanih ugovora. Dok se zakonodavac sprema na nove izmjene, obitelji pogođene zlouporabama traže brža i učinkovitija rješenja.