Europska komisija i OECD u najnovijem Zdravstvenom profilu za Hrvatsku zaključuju da je ključni problem domaćeg sustava – organizacija, a ne nedostatak kadra.
• Više liječnika i sestara, ali neravnomjerno raspoređenih
– 2023. godine Hrvatska je imala 4 liječnika na 1 000 stanovnika (EU prosjek 4,3).
– Broj medicinskih sestara dosegnuo je 7,7 na 1 000 stanovnika, dok je europski prosjek 8,5.
– Ruralne i slabije dostupne sredine i dalje osjećaju najveći manjak.
• Primarna zaštita pod pritiskom
Udio obiteljskih liječnika u ukupnom broju liječnika pao je s 18,1 % (2010.) na 15,6 % (2023.), znatno ispod prosjeka 24 promatrane zemlje EU-a (19,4 %). Apsolutni broj obiteljskih doktora ipak je porastao – s 2 228 na 2 421 – ali ostao je sporiji od ukupnog rasta kadra.
• Troši se manje nego u EU, no javno plaćanje pokriva više
– Hrvatska je 2023. za zdravstvo izdvojila 2 032 eura po stanovniku, gotovo upola manje od prosjeka EU-a (3 832 eura).
– Javna sredstva čine 85 % ukupne potrošnje (EU prosjek 80 %), pa su izravna plaćanja pacijenata među najnižima u Uniji.
• Posljedice loše organizacije
– Duge liste čekanja i opterećen bolnički sustav.
– Više od 64 % smrtnih slučajeva povezano je s kroničnim nezaraznim bolestima, ponajprije kardiovaskularnima i malignima.
– Izvješće upućuje na potrebu jačanja upravljačkih kapaciteta, digitalizacije i modernizacije.
• Šira europska rasprava u Zagrebu
24. travnja u Zagrebu se održava EU Health Forum, gdje će se raspravljati o nalazima izvješća i budućim reformama. Skup otvara ministrica zdravstva Irena Hrstić, a među panelistima su Bernd Rechel (suautor profila), Igor Lerman (IQVIA Adriatic) i Peter Lindgren (Švedski institut za zdravstvenu ekonomiju).
Na forumu će biti predstavljena i nova komisija časopisa „The Lancet”, koja planira izraditi okvir za mjerenje učinkovitosti zdravstvenih sustava. Prema preliminarnim analizama, razlike među državama najviše ovise o kvaliteti upravljanja i jasno postavljenoj odgovornosti, a ne o samom modelu financiranja.
Zaključak izvješća jasan je: Hrvatska ne zaostaje dramatično u broju stručnjaka, ali daljnje poboljšanje ovisit će o sposobnosti sustava da se reorganizira, modernizira i prilagodi sve starijoj populaciji te rastućem teretu kroničnih bolesti.