U Minneapolisu je prošloga tjedna agent američke Službe za imigracijsku i carinsku kontrolu (ICE) usred bijela dana usmrtio 36-godišnju Renee Nicole Good, nenaoružanu majku troje djece. Snimke hladnokrvnog ubojstva brzo su obišle društvene mreže i ponovno otvorile pitanje sve češće primjene smrtonosne sile državnih službi u Sjedinjenim Državama.
Prema dostupnim snimkama, agent Jonathan Ross prišao je vozilu u kojem je Good sjedila, ispalio tri hica u gornji dio njezina tijela te uzviknuo: „jebena kujo”. On i kolege potom su spriječili prisutne da joj pruže prvu pomoć. Good je preminula na licu mjesta.
Incident ima snažan politički odjek: Good je bijela američka državljanka, što mnogi vide kao znak da se krug žrtava institucionalnog nasilja širi izvan dosadašnjih rasnih i klasnih linija. Aktivisti upozoravaju da „nitko više nije siguran”.
Unatoč videosnimci, male šanse za optužnicu
Ross zasad uživa potporu nadređenih. Na čelu Ministarstva domovinske sigurnosti, pod čijom je ingerencijom ICE, nalazi se Kristi Noem, dok predsjednik Donald Trump i potpredsjednik J. D. Vance nastavljaju braniti „čvrstu ruku” prema stvarnim i navodnim prijetnjama. Dosad nije pokrenuta nikakva službena istraga koja bi mogla rezultirati kaznenim progonom.
Statistika dodatno potkrepljuje skeptičnost: u posljednje tri godine uhićenja ili pritvor ICE-a odnijela su najmanje 70 života, a nijedan agent nije optužen za ubojstvo ni za prekomjernu silu.
Moguća nova erupcija prosvjeda
Ubistvo Good već se uspoređuje s ubojstvom Georgea Floyda 2020. godine, koje je pokrenulo globalni val proturasističkih prosvjeda. Transparenti na prvim okupljanjima u Minneapolisu nazivaju ICE „Gestapom 21. stoljeća”, a organizatori najavljuju marševe u New Yorku, Chicagu i Los Angelesu.
Hoće li se ogorčenje pretočiti u masovni pokret – i može li on natjerati državni aparat na kazneni progon odgovornih – ostaje otvoreno pitanje. Dosadašnja praksa, upozoravaju pravnici za ljudska prava, ne ostavlja mnogo prostora za optimizam.
