BERLIN – Dok Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put vodi u nacionalnim anketama, u Berlinu se sve češće raspravlja o tome gdje završava populizam, a počinje fašizam.
Na večernjem seminaru „Čudovišta fašizma jučer, danas i sutra” u ljevičarskom književnom forumu nazvanom po Bertoltu Brechtu, polaznici su pokušali pronaći jasnu definiciju pojma. Predavač je naveo četiri opća obilježja: želja za etnički „čistom“ državom, oslanjanje na paravojne skupine i prekomjerno nasilje, neprijateljstvo prema liberalnoj demokraciji te potpora bogatih sponzora iz gospodarskih elita.
Kad je rasprava skrenula na AfD, atmosfera je postala sumorna. Stranka nema vlastitu paravojsku niti koristi otvoreno nasilje, ali ostala tri kriterija mnogima su ispunjena. U veljači je AfD osvojio 20,8 % glasova i postao druga snaga u Bundestagu, iza Demokršćanske unije (CDU) s 28,5 %. Aktualne ankete AfD-u daju 26 %, a CDU-u 24 %. Više od 30 % radnika i nezaposlenih glasalo je za krajnju desnicu.
Roman kao upozorenje
Novo englesko izdanje zaboravljenog romana „Effingerovi” književnice Gabriele Tergit, koji prati židovske obitelji u Berlinu od 1878. do 1948., poslužilo je polaznicima kao literarni lakmus. Autorica je još 1920-ih kao sudska izvjestiteljica pratila suđenja Adolfu Hitleru i Josephu Goebbelsu, a iz Berlina je pobjegla 1933. nakon racije SA-a. U romanu je uspon nacista prikazan tek u perifernim naznakama – opasnost koja se ne primijeti dok ne bude prekasno. Mnogi u učionici povukli su paralelu s današnjom ravnodušnošću dijela društva prema AfD-u.
„Zid” popušta
Jedna od najvećih promjena dogodila se neposredno prije ovogodišnjih izbora, kada je kancelar i čelnik CDU-a Friedrich Merz srušio tzv. vatrozid – nepisani dogovor svih demokratskih stranaka da ne surađuju s AfD-om. Zakon o strožem suzbijanju ilegalnih migracija prošao je Bundestag upravo glasovima AfD-a, a dio demokršćana sada otvoreno traži trajni prekid izolacije krajnje desnice.
Predsjednik Frank-Walter Steinmeier u govoru povodom obljetnice Kristalne noći upozorio je – ne spomenuvši AfD imenom – na „protuustavne tendencije” i pozvao vladu da sačuva vatrozid. Spomenuo je i mogućnost zabrane stranke, iako stručnjaci ocjenjuju da bi takav proces teško prošao i ne bi riješio uzroke njezine popularnosti.
U siječnju 2024. milijuni su Nijemaca, unatoč temperaturama ispod nule, prosvjedovali protiv tajnog „remigracijskog” sastanka u Potsdamu na kojem su sudjelovali neonacisti i članovi AfD-a. No prosvjedni val brzo je splasnuo, a potpora krajnjoj desnici nastavila je rasti.
Opasnost i otpornost
Sudionici berlinskog seminara zaključili su da je prvi korak u borbi protiv ekstremizma prepoznavanje i imenovanje prijetnje. Drugi je solidarnost s onima koje krajnja desnica najčešće napada: tražiteljima azila iz Sirije, Afganistana i Ukrajine te, općenito, mladim muškarcima migrantskog porijekla.
Na posljednjim stranicama „Effingerovih” stari obiteljski patrijarh iz vagona prema logoru piše: „Vjerovao sam u dobro u ljudima – to je bila najveća zabluda mog života.” Berlin 2025. još ima vremena dokazati da je naučio lekciju, ali sat neumoljivo otkucava.
