Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predstavilo je prijedlog izmjena Uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića. Ključna novost jest uključivanje privatnih vrtića u sustav državnog financiranja, što bi trebalo ujednačiti roditeljske participacije i povećati priuštivost smještaja za svu djecu.
Ministar Radovan Fuchs pojasnio je da će se novim pravilima novac i dalje doznačivati jedinicama lokalne i područne samouprave za javne vrtiće, dok će vjerski i ostali privatni vrtići sredstva primati izravno. Prema podacima Ministarstva, oko 18,7 % djece pohađa privatne vrtiće ponajprije zbog nedostatka mjesta u javnima, a njihove su cijene obično više.
Državni tajnik Stipe Mamić podsjetio je da model fiskalne održivosti već sada pomaže slabije razvijenim sredinama: „Najmanje razvijene jedinice dobivaju do 50 % prosječne cijene, dok najrazvijenije dobivaju 6,25 %.” Sustav je od uvođenja isplatio 206,1 milijun eura, a godišnje se izdvaja više od 100 milijuna eura.
Prosječna ekonomska cijena vrtićkog programa porasla je s 294 eura u 2022. na 402 eura u 2024., što automatski povećava i državne potpore. Dodatno, dio troškova subvencionirat će se iz europskih fondova, a djeca financirana iz EU-a neće ulaziti u obračun za sredstva iz državnog proračuna kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje.
Istodobno se nastavljaju ulaganja u infrastrukturu. Od 2016. godine osigurano je 530 milijuna eura za gradnju i proširenje kapaciteta, čime se planira otvoriti više od 44 000 novih mjesta u vrtićima.
Prema Ministarstvu, hrvatske obitelji za cjelodnevni boravak djece u vrtiću izdvajaju oko 5 % prosječnog dohotka, daleko manje od 36 % u Švicarskoj ili 32 % u Sjedinjenim Državama. Uključivanje privatnih vrtića u državni model trebalo bi dodatno olakšati taj trošak i smanjiti razlike među roditeljima neovisno o vrsti vrtića koji pohađaju njihova djeca.
