Jedva dvanaest mjeseci nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, klasična američka vanjska politika djeluje kao relikt prošlosti. Državama i saveznicima ostaje tek prilagođavanje nepredvidivim odlukama predsjednika koji, sve nepopularniji kod kuće, silno želi ostaviti „carski” pečat u povijesnim knjigama.
Od Nobelove frustracije do „potpune kontrole Grenlanda”
• Prema poruci koju je prošlog vikenda poslao norveškom premijeru Jonasu Gahru Støreu, Trump je ustvrdio da se „više ne osjeća obveznim razmišljati isključivo o miru” jer nije dobio Nobelovu nagradu, te pročitao da svijet neće biti siguran „osim ako Sjedinjene Države ne steknu potpunu i totalnu kontrolu nad Grenlandom”.
• Danska premijerka Mette Frederiksen uzvratila je kako bi američko preuzimanje Grenlanda značilo kraj NATO-a. Napetost se prelijeva i u Davos, gdje dvojica čelnika stižu na Svjetski ekonomski forum.
• Kad je francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušao dogovoriti neformalnu večeru čelnika G7 radi smirivanja tenzija, Bijela kuća je zapisnik razgovora poslala u medije, a Trump zaprijetio carinom od 200 % na francusko vino i šampanjac.
Putin na „odboru za mir”, Europa na iglama
Usred ruske agresije na Ukrajinu, Trump je Vladimira Putina pozvao u nedefinirani „board of peace” koji bi nadgledao tranziciju prema trajnom miru u Gazi. Time su dodatno potkopani Ujedinjeni narodi, dosad temelj poslijeratnog poretka.
Raspad nepovredivih saveza
Analitičari u Washingtonu upozoravaju da Bijela kuća danas sve opravdava „čistom igrom moći” – logikom kakvu SAD nisu primjenjivale od Drugoga svjetskog rata. Pritom su različite struje u administraciji, od senatora Marca Rubija do savjetnika Stephena Millera i J. D. Vancea, našle zajednički jezik: Venezuelu se pritišće zbog ljevičarskog režima, migracije se suzbija, a Grenland postaje poluga protiv Europe.
• Vance i Rubio su prošlog tjedna u Washingtonu ugostili ministre vanjskih poslova Danske i Grenlanda, šaljući signal da će SAD i bez suglasnosti saveznika krojiti arktičku budućnost.
• Ministar financija Scott Bessent otvoreno je poručio: „Bolje sada mir kroz snagu – ako Grenland postane dio Sjedinjenih Država, sukoba neće biti jer smo mi najsnažnija zemlja na svijetu. Europljani projiciraju slabost, mi projiciramo snagu.”
Revizija starih dogovora
Prije godinu dana Trump je pristao na britanski plan da se otočje Chagos vrati Mauricijusu, hvaleći potez kao „monumentalno postignuće”. Ovih je dana taj isti dogovor nazvao „činom VELIKE GLUPOSTI” i upotrijebio ga kao još jedan argument za zahtjev oko Grenlanda.
Što slijedi?
S tek tri preostale godine mandata i neuglednim kongresnim izborima na horizontu, Trump sve spremnije riskira globalne potrese ne bi li ubrzao vlastiti projekt preuređenja svijeta. Za partnere navikle na stabilnost SAD-a to znači život u stalnom stanju pripravnosti – jer u dvorskoj svakodnevici „ludoga kralja” nijedan dogovor, savez ili vrijednost više nije siguran.
