Pokušaj Donalda Trumpa da Sjedinjene Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom – teritorijem u sastavu Kraljevine Danske – iznenadio je i uznemirio njegove dosadašnje ideološke istomišljenike na europskoj krajnjoj desnici. Za političke pokrete koji na prvom mjestu zagovaraju načelo nacionalnog suvereniteta, američki predsjednik odjednom izgleda kao prijetnja upravo toj vrijednosti.
Kada je ideja o „kupnji” Grenlanda naišla na diplomatski zid u Kopenhagenu, Trump je privremeno odustao, poručivši da SAD neće koristiti silu niti uvoditi carine državama koje mu se suprotstave. U međuvremenu je pokušao ublažiti i vlastitu primjedbu kako su „vojnici NATO-a ostali malo po strani” tijekom operacija u Afganistanu – izjava koja je dodatno pogodila ponos nacionalno orijentiranih stranaka širom kontinenta.
Rezultat je vidljiv već u anketama: prema istraživanju pariške debate-platforme Le Grand Continent, između 18 i 25 posto birača krajnje desnice u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj sada Trumpa smatra „neprijateljem Europe”. Radi se o prvoj ozbiljnoj pukotini u odnosu koji je dosad počivao na zajedničkom protivljenju imigraciji i skepticizmu prema Europskoj uniji.
Kontekst dodatno otežava činjenica da radikalno desne ili populističke stranke danas sudjeluju u vlasti u otprilike trećini članica EU-a. Vođeni logikom da suverenost nema cijenu, njihovi lideri sve teže opravdavaju simpatije prema političaru koji je spreman osporiti teritorijalni integritet jedne zapadne demokracije radi geostrateške prednosti u Arktiku.
Za sada nema naznaka da bi se politička šteta po američkog predsjednika mogla brzo sanirati. Europsko javno mnijenje ionako ga percipira izrazito negativno, a novo poglavlje – u kojem je desnica na dva kontinenta došla u otvoreni sukob interesa – prijeti produbiti hladnoću između Washingtona i dijela njegovih dosadašnjih najglasnijih pristaša u Europi.
