Sjedinjene Američke Države od danas više nisu dio globalnog klimatskog dogovora iz Pariza, nakon što je predsjednik Donald Trump potpisao povlačenje odmah po preuzimanju drugog mandata 20. siječnja 2025.
Pariški sporazum postavlja cilj ograničiti porast prosječne temperature znatno ispod 2 °C, a idealno na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Prema pravilima Ujedinjenih naroda, odluka stupa na snagu točno godinu dana nakon što glavno tajništvo zaprimi službenu obavijest – što se dogodilo upravo danas.
Ključne posljedice povlačenja:
- SAD, drugi najveći globalni emiter stakleničkih plinova iza Kine, više nije obvezan provoditi ciljeve smanjenja emisija.
- Uklanjanje američkog financiranja stvara veliku prazninu u fondovima za prilagodbu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena, posebno važnima za siromašnije zemlje.
- UN procjenjuje da će odluka doprinijeti dodatnom globalnom porastu temperature za 0,1 °C, dok ukupne postojeće politike ionako vode prema zagrijavanju od oko 2,8 °C do kraja stoljeća.
Znanstvenici upozoravaju da „svakih 0,1 stupnja“ dodatno pogoršava ekstremne vremenske prilike, suše i podizanje razine mora. Strahuje se i od domino-efekta: Trumpova administracija već je najavila mogućnost izlaska i iz Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama te Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), čime bi SAD napustio samu strukturu međunarodne klimatske suradnje.
Ovo je drugi put da Washington napušta Pariški sporazum; isto je učinio i tijekom Trumpova prvog mandata, a sporazumu se naknadno vratio njegov nasljednik Joe Biden. Današnja odluka ponovno otvara pitanje hoće li ostali veliki emiteri pojačati napore ili će ambiciozni klimatski ciljevi ostati bez jednog od ključnih potpisnika.
