Gotovo devet godina nakon što je sustav THAAD u južnokorejskoj provinciji Seongju postao simbol američke zaštite od sjevernokorejskih projektila, dio te platforme i prateće opreme hitno se prebacuje na frontu protiv Irana. Vijest o redeploymanu, koju su potvrdili američki dužnosnici, zatekla je Seul i Tokio te otvorila pitanje koliko će rat u Perzijskom zaljevu narušiti američku sigurnosnu kišobran u istočnoj Aziji.
Juhe korejske vlasti umiruju javnost
Liberalni predsjednik Lee Jae-myung na sjednici vlade pokušao je stišati uzbunu: „Ako se pitate hoće li to ozbiljno narušiti našu strategiju odvraćanja Sjeverne Koreje, mogu sa sigurnošću reći da neće.” Podsjetio je da je vojni proračun Južne Koreje među najvećima u svijetu i procjenjuje se na oko 1,4 puta veći od cjelokupnog BDP-a Pjongjanga.
Ministar vanjskih poslova Cho Hyun dodao je da saveznici raspravljaju i o mogućem slanju nekih baterija sustava Patriot na Bliski istok, no inzistira da Seul od Washingtona traži povrat sve opreme čim zadaća završi.
Napetost i u Tokiju
Redeployman se prelijeva i na Japan, gdje je stacionirano oko 50 000 američkih vojnika. Dva razarača opremljena navođenim projektilima već su prebačena u Arapsko more, a čelnik glavne oporbene stranke Junya Ogawa upozorio je u parlamentu: „Japan nije dopustio da američke snage s našeg tla lansiraju projektile prema Bliskom istoku.”
Stručnjaci strahuju od krivog čitanja signala u Pjongjangu. Profesor vojnih studija Choi Gi-il smatra da bi Kim Jong-un mogao iskoristiti privremeno slabljenje američkih kapaciteta za „niske provokacije” i testirati sposobnost saveznika da reagiraju.
Za Pentagon je raspored oružja osjetljivo pitanje. Predstavnik zapovjedništva United States Forces Korea kratko poručuje: „Iz operativnih sigurnosnih razloga ne komentiramo kretanje konkretnih vojnih sposobnosti ili sredstava.”
Kineski i ruski prigovori ostaju
Još od izvorne instalacije 2017. Peking i Moskva upozoravaju da radari THAAD-a zahvaćaju i njihov teritorij. Sadašnji odlazak dijela opreme ne mijenja njihov stav, ali u Seulu podsjeća na političku cijenu prihvaćanja sustava koji – barem privremeno – više nije u punom pogonu.
Konzervativni list iz Seula upozorava da svako smanjenje proturaketnog štita „neizbježno budi zabrinutost” te poziva vladu da ubrza domaće obrambene projekte dok čeka povrat američkih baterija.
Procjenjuje se da u Južnoj Koreji trenutačno boravi 28 500 američkih vojnika. Ako se ispunu predviđanja o slanju i dodatnih Patriota u Saudijsku Arabiju ili Ujedinjene Arapske Emirate, pritisak na Seul da još snažnije investira u vlastitu raketnu obranu bit će sve veći.