Pripreme za izgradnju Južne interkonekcije – plinovoda koji bi povezao Hrvatsku s Bosnom i Hercegovinom – posljednjih su tjedana naglo ubrzane. Kako je za FTV potvrdio federalni ministar energetike, rudarstva i industrije, dvije države već su pokrenule proceduru za potpisivanje međunarodnog sporazuma, a cilj je da se dokument potpiše u travnju u Dubrovniku.
Sve se odvija u okvirima koje su, prema riječima političkih insajdera, zacrtali američki interesi. „Bit će onako kako Trump kaže. I jedan (Čović) i drugi (Plenković) slušaju Trumpa!”, rekao je upućeni sugovornik još krajem listopada, aludirajući na to da Washington snažno gura energetske projekte u regiji.
Osim plinovoda, isti se krugovi spominju i u kontekstu ulaganja u elektrane, zračne luke te eksploataciju litija. No Južna interkonekcija ostaje prioritet: projekt bi trebao diversificirati opskrbu plinom za BiH, omogućiti veći izvoz ukapljenog plina iz LNG terminala na Krku te dodatno učvrstiti geopolitičko partnerstvo Zagreba i Sarajeva.
Sudeći po tempu priprema i najavi travanjskog potpisa, čini se da je politička volja na najvišoj razini već osigurana. Sljedeći korak bit će konkretizacija financijske konstrukcije i izrada detaljnog vremenskog plana radova, a obje strane računaju na američku potporu i ulaganja privatnih tvrtki povezanih s bivšim predsjednikom Sjedinjenih Država.
Ako sporazum doista bude potpisan u Dubrovniku, projekt će dobiti formalni okvir, a potom bi uslijedilo ishođenje dozvola i odabir izvođača. Prema optimističnim procjenama, gradnja bi mogla krenuti već 2027. godine, dok bi prvi plin novom rutom prema BiH potekao početkom sljedećeg desetljeća.