Više od dvadeset zemalja okupilo se u Parizu i usuglasilo nacrt dugoročnih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, signalizirajući snažniji međunarodni zamah iza Kijeva nakon više od dvije godine rata. Broj potpisnica, među kojima su Sjedinjene Države, Kanada, Australija, Japan te niz europskih država, porastao je s početnih 11 na 26.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je da će svaka zemlja „donijeti vlastitu odluku” o obliku doprinosa – od slanja vojnika i ustupanja NATO-vih baza do obnove ukrajinskih oružanih snaga nakon rata. Dokument sada odlazi u Washington, gdje se očekuje potvrda američke strane.
Istodobno je bivši američki predsjednik Donald Trump, u telefonskom razgovoru s europskim čelnicima, pozvao na pojačanu koordinaciju sankcija radi uskraćivanja prihoda koje Rusija ostvaruje izvozom nafte i plina. Finska je objavila da će se o prijedlogu razgovarati „u sljedeća 24 sata” na razini savjetnika Ursule von der Leyen i Trumpovih bliskih suradnika.
Trumpova strategija jasna je: presjeći financijski dovod Kremlja. No bez pridruživanja Kine, Indije i zemalja globalnog juga, Moskva će i dalje nalaziti kupce. Bivši je američki predsjednik već uveo carinu od 50 % na indijski uvoz ruske nafte, računajući da će dodatni pritisak natjerati najveće potrošače da odustanu od jeftine sirove nafte iz Sibira.
Bruxelles se također približava oštrijoj liniji. Ministri obrane i vanjskih poslova EU-a raspravili su nove mjere, uključujući udar na tzv. „sjensku flotu” tankera koji pod zastavama pogodnim za skrivanje vlasništva prevoze rusku naftu. Unatoč embargu, Mađarska i Slovačka i dalje se oslanjaju na naftu iz Rusije i tek su djelomično diversificirale opskrbu, što je postalo osobito osjetljivo nakon ukrajinskih napada na naftovod Družba prošloga kolovoza.
Takav koordinirani paket sankcija, bude li prihvaćen, mogao bi uz Vladimira Putina stisnuti i njegova najvjernijeg prijatelja unutar EU-a – Viktora Orbána.
U sjeni rasprave o ruskim prihodima, u Bruxellesu je procurio plan restrukturiranja Europske komisije za 2026., osmišljen kako bi povećao učinkovitost, ali i potaknuo bojazan da će dodatno centralizirati moć predsjednice Von der Leyen.
Napetosti su se prelile i na Bliski istok: Izrael je najvišu potpredsjednicu Komisije Teresu Riberu optužio da je „glasnogovornica Hamasa” nakon što je u javnom nastupu izraelsku ofenzivu u Gazi izravno nazvala genocidom. Komisija u službenim priopćenjima izbjegava tu kvalifikaciju, dok Izrael tvrdi da je optužba neutemeljena, a Međunarodni sud pravde još nije donio presudu.
Dodatne pukotine pojavile su se unutar EU-a. Bugarska je prvo demantirala, a zatim ipak potvrdila tvrdnje Bruxellesa da je zrakoplov Ursule von der Leyen prilikom nedavnog slijetanja u Plovdiv bio ometen ruskim GPS-ometanjem. Vlada u Sofiji okrivila je „satelitske sustave za ometanje sa Krima”, dok neovisni podaci servisa Flightradar24 pokazuju da je let uglavnom protekao normalno.
Parlamentarna fronta također ključa: krajnje desna skupina Patriots for Europe uspjela je na dnevni red iduće plenarne sjednice ugurati raspravu pod nazivom „Vrijeme je da zaustavimo masovne migracije – zaštitimo naše žene i djecu”. Očekuje se da će ostale političke skupine pokušati ublažiti naslov, dok je ranija inicijativa istih zastupnika za otvaranje istrage o korupciji u EU-u propala.
U nizu nacionalnih prijestolnica događaju se paralelni pomaci:
• Berlin: savezni regulatori za zaštitu podataka kritiziraju nacrt zakona kojim bi se ovlasti nad nadzorom visokorizičnih AI sustava prebacile s nadzornih tijela na agenciju za telekomunikacije BNetzA. • Bratislava: slovenski premijer Robert Fico nakon sastanka s kineskim predsjednikom najavio je kineske licence za izvoz rijetkih metala i dodatna ulaganja u slovačku gigafabriku baterija vrijednu 1,2 milijarde eura. • Lisabon: portugalska Agencija za okoliš odbacila je nalaz UN-a da su građani zakinuti za informacije u postupku odobravanja rudnika litija Barroso, koji EU smatra strateškim, a lokalna zajednica žestoko osporava. • Varšava: anketa IBRiS-a pokazuje da 53 % Poljaka trenutačno ne podržava ulazak Ukrajine u NATO; samo trećina ispitanih bi to pozdravila. • Prag: populistička stranka ANO, vodeća uoči čeških izbora u lipnju, najavila je uvođenje državnih referenduma, što je vladajuća koalicija ocijenila rizikom za položaj zemlje u EU-u i NATO-u.
Dok Europa raspravlja o sankcijama i sigurnosnim jamstvima, vrijeme do samita u Washingtonu – na kojemu bi plan za Ukrajinu trebao dobiti definitivan pečat – ubrzano curi.
