Cijene nafte potonule su u petak na međunarodnim tržištima čim su se rasplamsale nove trgovinske napetosti između Sjedinjenih Država i Kine. Na londonskom je tržištu barel Brent sirove nafte poslije podne stajao 62,73 dolara, što je pad od 2,49 dolara u odnosu na četvrtak. Američka referenca WTI skliznula je 2,60 dolara, na 58,91 dolara.
Okidač za povlačenje ulagača bila je najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da Washington „izračunava ogromno povećanje carina na kineski uvoz”. U objavi na društvenoj mreži Truth Social Trump je otkrio kako je za dva tjedna planirao sastanak s kineskim kolegom Xijem Jinpingom u Južnoj Koreji, ali je poručio: „Sada se čini da nema potrebe za tim.”
Istog dana američka je administracija uvela sankcije nizu brodova i kompanija, uključujući neovisnu kinesku rafineriju Shandong Jincheng Petrochemical Group, uz obrazloženje da je od 2023. kupila milijune tona iranske nafte. Na crnoj listi našao se i naftni terminal Rizhao Shihua u luci Lanshan zbog prihvata desetak brodova tzv. iranske „sive flote” koja, prema Washingtonu, izbjegava postojeće sankcije.
Trump je u istoj objavi optužio Peking da „šalje pisma zemljama širom svijeta” najavljujući kontrolu izvoza svih elemenata proizvodnje povezanih s rijetkim zemnim mineralima. „To bi, u biti, ‘začepilo’ tržišta i otežalo život doslovno svakoj zemlji na svijetu, a posebno Kini”, ustvrdio je američki predsjednik.
Peking je dan ranije doista uveo nadzor na izvoz tehnologije za preradu rijetkih zemnih minerala, naglasivši da se radi o proizvodima koji imaju i civilnu i vojnu primjenu. Analitičari upozoravaju da bi daljnje zaoštravanje sukoba moglo zakočiti globalni rast i smanjiti potražnju za energentima.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je priopćila da je njezina referentna košarica barela u četvrtak poskupjela 17 centi, na 67,09 dolara, no današnji pad cijena pokazuje koliko su tržišta osjetljiva na svaki novi trzaj u američko-kineskom trgovinskom ratu.
