Željeznički sektor ulazi u najveći investicijski ciklus u posljednjih nekoliko desetljeća: do 2035. planirano je oko šest milijardi eura za rekonstrukciju, obnovu i modernizaciju 50–60 posto nacionalne mreže, pokazuju podaci Hrvatske udruge poslodavaca.
Ključne brojke • Izvozna orijentacija: 66 posto prihoda dolazi s inozemnih tržišta. • Zapošljenost: teretni dio sektora broji 1 461 radnika. • Prihodi 2024.: 221 milijun eura, uz godišnji rast od 5,7 posto. • Trgovinski saldo: 140 milijuna eura – dvostruko više nego 2021.
Uska grla na tračnicama Dok milijarde kreću prema tračnicama, opsežni radovi već sada usporavaju protok robe. Teretni vlakovi su u 2024. vozili pet postotnih bodova manje kilometara nego 2021., a kašnjenja i probijanje rokova smanjuju pouzdanost i tjeraju troškove prema gore.
Na granicama se problem nastavlja: primopredaja kompozicija s trećim zemljama te carinski, policijski i fitosanitarni pregledi svode se na prosječno 5,5 vlakova dnevno po prijelazu. Takav ritam ograničava prometne tokove prema srednjoj i jugoistočnoj Europi i umanjuje konkurentnost hrvatskih luka.
Rast troškova • Troškovi osoblja 2024.: +22 % na godišnjoj razini. • Troškovi prodane robe: +44 %.
Poslodavci upozoravaju da se poduzetnici suočavaju s rastućim logističkim izdacima, a nemaju utjecaja na dinamiku infrastrukturnih radova. Zato HUP predlaže paket operativnih mjera kako bi se skratile administrativne procedure na granicama, poboljšala koordinacija radova i povećala učinkovitost teretnog prijevoza.
Zaključak Investicijski val od šest milijardi eura mogao bi transformirati hrvatske pruge, ali bez bržih radova i kraćih carinskih zadržavanja teretni sektor riskira da izgubi utrku s cestovnim i pomorskim konkurentima – upravo u trenutku kada mu se otvaraju najveće razvojne prilike.