Gotovo 46,5 tisuća radnika napustilo je tržište rada tijekom 2025. godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. To je oko 2 600 ljudi manje nego 2024., čime se nastavlja blago usporavanje odlazaka u mirovinu.
Prosjek koji zbunjuje • Prosječna „radnička” mirovina novopečenih umirovljenika iznosi 568 eura – tek nekoliko centi više od ukupnog prosjeka za 1,13 milijuna mirovina koje se isplaćuju prema općim propisima. • Novi umirovljenici iza sebe imaju prosječno 33 godine staža, dvjema godinama više od ranijih generacija, ali za duži rad ne dobivaju i višu mirovinu.
Zašto razlika izostaje?
- Stariji korisnici u formulu su unosili deset najboljih godina plaća, što je njihova primanja zadržalo iznad današnjeg prosjeka.
- Posebni, povlašteni sustavi – iako ih je svake godine sve manje – i dalje podižu ukupni prosjek.
- Broj najnižih mirovina raste; njima se izračun temelji isključivo na stažu, a ne na visini primanja.
Rast ženskih mirovina zahvaljujući dodatnom stažu Od 1. srpnja 2025. majke dobivaju dodatnu godinu staža po djetetu. HZMO navodi da je tim korisnicama mirovina u prosjeku porasla za oko 45 eura. Lani je u mirovinu otišlo 23 187 žena – gotovo jednako kao muškaraca – pa se razlika u mirovinama spolova postupno smanjuje. • Prosjek muškaraca: 578 eura (gotovo dvije godine dulji radni vijek). • Prosjek žena: 557 eura.
Dob i vrste mirovina • Prosječna dob pri umirovljenju iznosi 62 godine; žene u mirovinu odlaze sa 63, muškarci sa 62. • Starosna mirovina primarni je izbor 31 114 novih korisnika, a 6 300 njih ostvarilo ju je kao dugogodišnji osiguranici. Prosjek: 603 eura. • Prijevremenu mirovinu odabralo je oko 5 900 radnika. Zbog penalizacije primaju 566 eura, iako imaju godinu dana više radnog staža od korisnika starosne mirovine. • Obiteljsku mirovinu zatražilo je 7 275 građana, mahom starijih žena, s prosjekom od 447 eura. • Invalidsku mirovinu lani je dobilo 2 156 osoba. Prosjek: 463 eura.
Usporavanje ulazaka u sustav i smanjenje razlike u plaćama između spolova pozitivni su signali, no jednak iznos prosječne mirovine unatoč duljem radnom vijeku otvara pitanje pravednosti i dugoročne održivosti mirovinskog sustava.