Američki predsjednik Donald Trump najavio je kako će u petak razgovarati s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom o mogućem slanju krstarećih raketa BGM-109 Tomahawk ukrajinskoj vojsci. „Ako rat ne stane, možemo to učiniti… Žele li da Tomahawci lete prema njima? Ne mislim”, poručio je Trump, naglasivši da bi takav potez bio „novi korak u agresiji”.
Čemu bi služili Tomahawci • domet 1500–2000 km (spram 300 km raketa Storm Shadow/SCALP koje Ukrajina već koristi); • bojeva glava od 450 kg probija armiranobetonske ciljeve; • višestruko su brže od bespilotnih letjelica kojima Kijev sada udara po ruskoj infrastrukturi.
Ukrajinska strana, prema Trumpu, već je dostavila popis od oko 200 ciljeva na teritoriju Rusije. Među njima se navodno nalaze proizvodni pogoni dronova u Tatarstanu te zračne baze s bombarderima Su-34, koje su lani dobile betonska skloništa i time postale otporne na udare dronova slabije nosivosti.
Mala količina, velik odjek Tehničko-logističke prepreke ozbiljno ograničavaju potencijalnu isporuku. Tomahawci se u pravilu lansiraju iz brodskih kontejnera Mark 41; kopneni mobilni lanseri Typhon i LRF razvijeni su tek nedavno, a svega je nekoliko baterija raspoređeno u pacifičkoj regiji. Čak i kada bi Washington odlučio dio njih preusmjeriti u Europu, Kijev bi, prema vojnim procjenama, mogao računati na tek 20–50 projektila – količinu nedovoljnu za strateški preokret.
Sjedinjene Države usto planiraju prijeći na nove rakete pogodnije za pokretne ciljeve, pa se proizvodnja Tomahawka postupno gasi. Veći broj lansera Ukrajina bi, realno, mogla dobiti tek za godinu dana ili kasnije.
Putin: „Potpuno nova razina eskalacije” Kremlj je najavu isporuke već ocijenio crvenom linijom. Rusko vodstvo godinama koristi mogućnost razmještaja američkih krstarećih raketa u blizini svojih granica kao argument za invaziju na Ukrajinu. Analitičari upozoravaju da bi isporuka Tomahawka Moskvi poslužila za opravdanje daljnjih, radikalnijih poteza prema zapadnim zemljama.
Istodobno, najnoviji podaci iz ruskog proračuna pokazuju pad interesa za potpisivanje vojnih ugovora: u drugom tromjesečju 2023. jednokratni bonus dobilo je gotovo 93 000 novih vojnika, a ove godine svega 37 900 – pad od približno 60 %. Time se smanjuje mogućnost Kremlja da popuni bojišnicu, dok se Kijev nada jačoj zapadnoj potpori.
Hoće li Trumpova prijetnja Tomahawcima primorati Moskvu na pregovore ili otvoriti novo poglavlje eskalacije, moglo bi se nazrijeti već nakon njegovog susreta s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim zakazanog za petak.
