Papuk, danas poznat po gustom zelenilu i statusu UNESCO geoparka, prije oko 16 milijuna godina bio je otok usred Panonskog mora. Po njegovim su se plažama tada kretali miocenski nosorozi i praslonovi, u plićaku su se odmarale morske medvjedice, a u dubinama je kružio golemi megalodon dug gotovo 20 metara – dvostruko veći od današnje velike bijele psine.
O tom fascinantnom prapovijesnom svijetu odnedavno svjedoči Kuća Panonskog mora u Velikoj, novi posjetiteljsko-edukacijski centar i važan dio projekta Geopriče Papuka. U moderno uređenim dvoranama izloženi su fosili koralja, mahovnjaka, školjkaša, rakova i tropskih riba, kao i kosti riba, dupina, kitova te impresivni zubi prapovijesnih morskih pasa. Interaktivni ekrani vode posjetitelje kroz „spiralu vremena”, otkrivajući kako je izgledao početak života na našem planetu.
„Na južnim padinama Papuka, od Vrhovaca do Velike, nalazimo najviše miocenskih naslaga s fosilima, koji svjedoče o nekadašnjoj obali slavonskog arhipelaga”, poručuju iz Parka prirode Papuk, pojašnjavajući zašto je baš taj motiv odabran za središnju temu centra.
Kuća Panonskog mora osmišljena je tako da svatko pronađe nešto za sebe. Najmlađi mogu „hodati” po digitalnom pijesku nekadašnjeg mora na interaktivnom podu, a odmah pokraj zgrade smješten je vanjski labirint-učionica s edukativnim pločama, meteokartom i skulpturama miocenskog nosoroga te morskog psa – neizbježnim kulisama za obiteljske fotografije.
Otvorenje centra dodatno je obogatilo ponudu Papuka i Slavonije, potvrđujući da se i izvan obale kriju morski spektakli, samo skriveni duboko u geološkim slojevima.