Washington – Prvi strani čelnik koji je kročio u Bijelu kuću otkako su Sjedinjene Države zajedno s Izraelom pokrenule zračne napade na Iran bio je njemački oporbeni vođa Friedrich Merz. Susret s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom bio je zakazan mjesecima unaprijed kako bi se razgovaralo o ratu u Ukrajini i napetim trgovinskim odnosima između Europske unije i SAD-a, no novi bliskoistočni sukob potpuno je preokrenuo dnevni red.
Trump je prošlog tjedna poručio da bi napadi na iranska nuklearna i raketna postrojenja mogli potrajati „tjednima”, a Teheran je odgovorio udarima na američke baze i saveznike u regiji. Berlin, Pariz i London najavili su da će se u Perzijskom zaljevu ograničiti isključivo na „obrambene akcije”, što je dio američkih dužnosnika ocijenio preblagim odgovorom na operaciju kodnog naziva „Epic Fury”.
Merz, dugogodišnji kritičar iranskoga režima, ustvrdio je da Njemačka dijeli „olakšanje” iranskog naroda jer se „mulski režim bliži kraju”, ali je odbio „držati predavanja” Washingtonu i Tel Avivu o zakonitosti napada. Njegov oprez mogao bi ga, upozoravaju analitičari, dovesti na put Trumpove provale bijesa, no dvojica političara dosad su uspijevala održati iznenađujuće srdačne odnose.
Njemački je gost američkom predsjedniku godinama udovoljavao povećanjem izdvajanja za obranu, ali nerijetko mu se suprotstavljao oko Ukrajine i inzistirao da Europa postane „suverenija u doba geopolitičkih potresa”. Na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u veljači govorio je o „dubokom rascjepu” između tradicionalnih saveznika i pozvao SAD da „zajedno obnovimo transatlantsko povjerenje”.
Napetosti ne jenjavaju ni na gospodarskom polju. Merz će, najavili su iz njegova stožera, iznijeti „usklađeno stajalište EU-a” prema američkim carinama jer „poduzećima je potrebna planerska sigurnost s obje strane Atlantika”. Njemačko udruženje strojograditelja pozvalo ga je da iskoristi „dobar odnos s predsjednikom Trumpom” i pogura sveobuhvatan tarifni sporazum usprkos sadašnjoj zaokupljenosti ratom s Iranom.
U međuvremenu, francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je da se osam europskih država pridružilo njegovu planu da se francuski nuklearni arsenal stavi u službu sigurnosti cijelog kontinenta, pri čemu je Njemačka označena kao „ključni partner”. Taj prijedlog dodatno naglašava unutareuropske pukotine – dok Berlin i London zagovaraju obrambeni oprez u Perzijskom zaljevu, Pariz nudi vlastiti nuklearni kišobran.
Kako će se razgovori u Ovalnom uredu završiti – hoće li prevladati trgovinske teme ili rat s Iranom – ostat će vidljivo tek nakon zajedničkog obraćanja javnosti. Za sada je sigurno tek to da se transatlantski odnosi nalaze na najtežem ispitu još od hladnog rata, a tempo udara određuju dvije izrazito različite političke osobnosti: pragmatični njemački demokršćanin i američki predsjednik sklon iznenadnim, žestokim potezima.
