Napetost na Bliskom istoku dodatno je narasla nakon što je američki predsjednik Donald Trump tijekom noći odbio isključiti mogućnost slanja kopnenih postrojbi u Iran. Gotovo istodobno, visoki zapovjednik Iranske revolucionarne garde zaprijetio je da će „spaliti svaki brod“ koji prođe Hormuškim tjesnacem, ključnom pomorskom arterijom za globalnu trgovinu naftom i plinom.
Istodobno se u Bruxellesu raspravlja koga podržati ako u Teheranu dođe do promjene vlasti. Odbor Europskog parlamenta za vanjske poslove pripremio je popis iranskih oporbenih osoba koje će pozvati na nadolazeću sjednicu. Među njima je Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha u egzilu, koji održava bliske veze s Washingtonom i uživa određenu potporu unutar Irana, što se vidi i po skandiranju njegova imena tijekom prosvjeda.
Sigurnosni pritisak osjeća se i na Cipru, gdje su projektili pali na britanske suverene baze, a grčki ministar obrane danas stiže u posjet Nikoziji. Španjolska je, pak, odbila dati logističku potporu američko-izraelskoj kampanji, pa su američki zrakoplovi za tankanje prebačeni s baza na jugu zemlje na druge lokacije.
Zračni promet dodatno je poremećen: iranski napadi zatvorili su dio regionalnog zračnog prostora, ograničavajući mogućnosti povratka europskih putnika iz Zaljeva.
U Parizu je predsjednik Emmanuel Macron predstavio temeljitu reviziju francuske nuklearne doktrine. Najavio je proširenje arsenala i uključenje europskih saveznika u zajedničke nuklearne vježbe, što bi moglo promijeniti stratešku ravnotežu unutar Europske unije.
Kako kulminira i diplomatski i vojni pritisak na Teheran, europski čelnici sada traže ravnotežu između zaštite vlastitih građana i potencijalnog sudjelovanja u širem regionalnom sukobu.
