KASTAV – U staroj gradskoj vijećnici na Lokvini predstavljen je rijedak arheografski „ulov”: tri glagoljska pisma iz 16. stoljeća, nedavno pronađena u tršćanskim arhivima. Na poziv Branka Kukurina, predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Kastvu, rukopise je kastavskoj publici približio dr. sc. Ivan Botica sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu.
Botica, jedan od vodećih hrvatskih medievista, objasnio je da pisma nisu tek kuriozitet već „ključni dokazi o tome kako je Kastav funkcionirao prije 500 godina”. Riječ je o pravnim i trgovačkim dopisima koji svjedoče o intenzivnoj vezi tadašnjeg Kastva s Trstom, moćnim jadranskim trgovačkim središtem. Pretpostavlja se da dokumenti bilježe posjedovne odnose, dogovore kastavskih kapetana i općinara s tršćanskim plemićima te visoku razinu pismenosti lokalne zajednice.
„Pronaći nove dokumente iz 16. stoljeća u stranim arhivima, ovaj put u arhivima Trsta, uvijek je znanstvena senzacija, a za Kastavce je ovo dodatni kamenčić u mozaiku dokazivanja drevne autonomije i kulture”, naglasio je Botica.
Otkriće ujedno potvrđuje da glagoljica u 16. stoljeću nije služila samo liturgiji. Na području Istre i Kvarnera bila je živo administrativno i trgovačko pismo, ravnopravno latinici.
Kratak povijesni podsjetnik • Glagoljicu je u 9. stoljeću osmislio Konstantin (sv. Ćiril) za potrebe slavenskog bogoslužja. • Nakon 12. stoljeća pismom su se kontinuirano služili uglavnom Hrvati, razvijajući posebnu „uglatu” ili hrvatsku varijantu. • Osim crkvenoslavenskoga, glagoljicom se bilježio i starohrvatski (pretežito čakavski) jezik.
Tri tršćanska pisma sada čekaju znanstvenu obradu koja bi mogla rasvijetliti nove detalje o kastavskoj autonomiji, gospodarskoj moći i kulturnoj samosvijesti u doba renesanse. Za grad na brežuljku iznad Kvarnera to je, čini se, još jedna potvrda bogate tradicije pismenosti kojom se nerijetko ponosi.