Ubrzano povlačenje ledenjaka, potaknuto globalnim zagrijavanjem, moglo bi tijekom idućih tisućljeća značajno povećati vulkansku aktivnost diljem svijeta, upozorava nova geološka studija temeljena na Patagoniji.
Znanstvenici su modelirali promjene u magmi ispod nekoć znatno debljeg patagonijskog ledenog pokrova i otkrili da gubitak leda „raslabljivanjem” Zemljine kore dopušta širenje plinova u magmi te podiže tlak potreban za erupciju. Analizirani uzorci s šest čileanskih vulkana, među kojima i uspavani Mocho-Choshuenco, pokazuju da su najeksplozivnije erupcije slijedile povlačenje leda s vremenskim odmakom od 3 000 do 5 000 godina.
Vulkanolog Pablo Moreno-Yaeger pojašnjava: „Ledenjaci obično prigušuju količinu erupcijskog materijala, ali kako se povlače zbog klimatskih promjena, vulkani postaju učestaliji i eksplozivniji.” Slični obrasci već su primijećeni na Islandu, a model sugerira da se proces može ponoviti i u Antarktici, Sjevernoj Americi, Novom Zelandu i Rusiji, gdje je pod ledom zarobljeno više od sto potencijalno aktivnih vulkana.
Iako neposredne opasnosti nema, istraživači upozoravaju na moguću klimatsku spiralu: kratkoročno aerosoli iz erupcija mogu lagano ohladiti planet, no dugoročno kontinuirani izljevi stakleničkih plinova dodatno će ubrzavati zagrijavanje i topljenje leda – pokrećući novi krug vulkanske aktivnosti.
Brzi gubitak leda u suvremenoj Patagoniji i neočekivano brzo uzdizanje tla već bude zabrinutost stručnjaka. Vrijeme za prilagodbu mjeri se u tisućama godina, ali, zaključuju autori, planiranje i praćenje podledničkih područja mora početi već danas.