Atomska ratna komanda – poznatija kao Titov bunker – danas stoji skrivena u podnožju planine Zlatar, nekoliko kilometara od Konjica, ali više nije obavijena velom tajne. Građevina pod zemljom, podignuta kako bi u slučaju atomskog rata zaštitila Josipa Broza Tita i 350 članova njegova najužeg kruga, pretvorena je u nacionalni spomenik i otvorena javnosti.
Izgradnja je započela 1953. i potrajala punih 26 godina. U projekt je, prema službenim podacima, utrošeno 4,6 milijardi američkih dolara, čime je ARK postao najveće atomsko sklonište i jedan od najvećih podzemnih objekata bivše Jugoslavije. Kompleks obuhvaća stambene prostore, konferencijsku dvoranu, radne kancelarije i sofisticirane sustave za filtriranje zraka, vode i struje.
Tijekom gradnje radnici su birani i provjeravani do najsitnijih detalja. Svi su potpisivali ugovor šutnje, a osoblje je prolazilo najstrože sigurnosne provjere. Nakon završetka 1979. godine bunker je zadržan u stanju pune pripravnosti, iako je Tito preminuo već iduće godine.
Početkom rata 1990-ih Jugoslavenska narodna armija naredila je njegovo miniranje kako ne bi pao u ruke vlasti Bosne i Hercegovine. Vojni odred zadužen za rušenje odbio je izvršiti zapovijed i 1992. predao objekt novoosnovanim bosanskohercegovačkim vlastima.
Danas ARK više nije pod nadležnošću Ministarstva obrane BiH; proglašen je nacionalnim spomenikom i pretvoren u turističku atrakciju. Posjetitelji mogu istražiti labirint od 6 500 kvadrata hodnika i prostorija koje svjedoče o vremenu kada je strah od nuklearnog sukoba određivao život i arhitekturu čitave zemlje.