TikTok je najavio primjenu sustava za detekciju dobi na razini cijele Europe kako bi u potpunosti onemogućio pristup djeci mlađoj od 13 godina. Sustav kombinira podatke iz profila, analizu sadržaja i obrasce ponašanja te označava sumnjive račune koje potom pregledavaju ljudi. Tvrtka tvrdi da se korisnici neće automatski blokirati, nego da će prijavljeni profili proći dodatnu provjeru.
Najnoviji potez dolazi u trenutku kada sve veći broj država uvodi ili razmatra stroža pravila o tome tko smije koristiti društvene mreže:
• Australija je već zabranila pristup platformama mlađima od 16 godina. • Danska i Malezija raspravljaju o istoj dobnoj granici. • Europski parlament pozvao je na obvezne dobne limite, a za one mlađe od 13 godina i na potpune zabrane. • U SAD-u je 25 saveznih država već usvojilo neki oblik zakona o provjeri dobi, a očekuje se “deseci, možda i stotine” novih propisa tijekom 2026., kaže pravni stručnjak Eric Goldman.
„Nalazimo se usred eksperimenta u kojem američki i kineski tehnološki divovi gotovo bez nadzora raspolažu pažnjom naše djece i mladih”, upozorila je danska zastupnica Christel Schaldemose tijekom rasprave u Europskom parlamentu.
Pitanje nadzora
TikTokova metoda pasivnog nadgledanja djecu ne izbacuje automatski s platforme, no za kritičare to predstavlja zamjenu jedne opasnosti drugom. „Ovo je samo ‘fancy’ način da se kaže kako će TikTok nadzirati aktivnosti korisnika i donositi zaključke o njima”, kaže Eric Goldman. Upozorava da pogrešne procjene mogu dovesti do ozbiljnih posljedica za pogrešno označene odrasle osobe.
Slično razmišlja i Alice Marwick iz organizacije Data & Society: „Sustav neizbježno širi prikupljanje podataka i stvara nove rizike za privatnost, a nema dokaza da time stvarno povećava sigurnost djece.”
Tehnička ograničenja i pravne zamke
Goldman napominje da većina servisa nema dovoljno podataka za pouzdano prepoznavanje godina korisnika, pa je model teško primjenjiv drugdje. TikTok je tijekom pilot-projekta u Ujedinjenom Kraljevstvu uklonio tisuće računa djece mlađe od 13, ali je i sam priznao da ne postoji globalno prihvaćena metoda provjere dobi koja istodobno štiti privatnost.
U Sjedinjenim Državama dodatni problem je nepostojanje saveznog zakona o zaštiti privatnosti. Jess Miers s Pravnog fakulteta Sveučilišta Akron ističe da to ostavlja otvorena vrata za zlouporabe: „Podaci bi mogli završiti kod imigracijske službe, koristiti se protiv žena koje traže reproduktivnu skrb ili protiv LGBTQ+ mladih koji traže informacije o afirmacijskom liječenju. I zasigurno će djelovati obeshrabrujuće na slobodu govora.”
Uloga trećih strana
U slučaju pogrešne identifikacije korisnici se mogu žaliti preko vanjskog dobavljača Yoti, koji također nudi verifikaciju putem kreditnih kartica ili službenih osobnih dokumenata. Iako tvrtka tvrdi da fotografije briše odmah nakon procjene starosti i da nije zabilježila proboj podataka, dio korisnika strahuje od prekomjernog prikupljanja informacija.
Alternativni pristupi
Kanadski stručnjak za zaštitu djece Lloyd Richardson vjeruje da se provjera dobi može provesti i bez skeniranja lica ili odavanja osjetljivih podataka: „Mnogo se širi strah, ali postoje načini koji ne uključuju umjetnu inteligenciju i skeniranje.” Redovitije odgađanje pristupa mrežama do 16. godine smatra najboljim rješenjem.
Rasprava o sigurnosti djece na internetu, slažu se analitičari, nadilazi tehnička pitanja. „Ključno je pitati se je li masovno ‘zaključavanje’ djece pravi alat za njihovu zaštitu ili samo stvara dodatno trenje i skupljanje podataka bez jasnih koristi”, zaključuje Marwick.