WASHINGTON – Dok se ministri financija i guverneri središnjih banaka iz više od 190 zemalja okupljaju u glavnome gradu Sjedinjenih Država, atmosfera uoči proljetnih zasjedanja Međunarodnoga monetarnog fonda i Svjetske banke obilježena je novom napetošću između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.
Prema dostupnim procjenama, najavljeni američki paket dodatnih carina na kinesku robu mogao bi pokrenuti novu rundu odmazdi i globalnom bruto domaćem proizvodu do 2026. oduzeti između 0,5 i 1 %. Već raste nesigurnost koja koči investicijske planove, posebno u zemljama u razvoju koje su ovisne o svjetskoj potražnji i stabilnim lancima opskrbe.
Kina poručuje da se ne namjerava povući pred američkim pritiskom. Peking najavljuje kako će, bude li potrebno, odgovoriti protumjerama kojima želi očuvati, kako tvrdi, „legitimna prava i interese” svojih proizvođača. Washington sa svoje strane upozorava da su nove carine nužne radi zaštite domaće industrije i ispravljanja, kako tvrde američki dužnosnici, „nepoštenih praksa” kineskih poduzeća.
Umjesto uobičajenih razgovora o otpornosti svjetskoga gospodarstva na aktualne geopolitičke potrese, sudionici sastanaka sada pokušavaju procijeniti koliko bi daljnja eskalacija mogla poskupjeti uvoz, usporiti trgovinu i utjecati na monetarne politike diljem svijeta. Domaćini iz američkog Ministarstva financija pritom nastoje uvjeriti partnere da Washington ostaje predan multilateralnom sustavu, dok izaslanstvo iz Pekinga traži potporu zemalja koje bi zbog carinskog rata mogle biti kolateralne žrtve.
Za mnoge promatrače ključan je odgovor na pitanje hoće li dva gospodarska diva pronaći prostor za kompromis ili će podići nove barijere. Ulog nije mali: svaki postotak izgubljenog globalnog rasta znači milijarde dolara manje prihoda, sporije zapošljavanje te dodatni pritisak na javne financije i stopu siromaštva, posebno u najosjetljivijim državama.
Sudionici sastanaka nadaju se da će, unatoč oštrim tonovima, iz Washingtona otići barem s jasnijom slikom budućeg trgovinskog okružja. Za sada, međutim, prevladava bojazan da bi politika carina i protu-carina mogla postati dominantna ekonomska tema 2024. i nakon toga.