Blagi oporavak, ali nedovoljan
Najnoviji redoviti izvještaj Svjetske banke predviđa da će šest zemalja zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija – u 2026. ostvariti prosječni rast BDP-a od 3,1 %. To je tek nijansu više od ovogodišnjih očekivanih 3 %, a i taj je rezultat revidiran naniže za 0,2 postotna boda.
Inflacija i neizvjesnost pritiskaju potrošnju, trgovinu i investicije, navode analitičari. Unatoč rastu plaća i kredita, gospodarsko usporavanje tijekom 2025. bilo je očito u cijeloj regiji.
Tko raste najbrže, tko zaostaje
• Kosovo 3,8 % • Albanija 3,7 % • Crna Gora 3,2 % • Sjeverna Makedonija 3,0 % • Srbija 2,8 % • Bosna i Hercegovina 2,6 %
I fiskalna slika zasad ostaje pod kontrolom: prosječni proračunski manjak ispod tri posto BDP-a, a javni dug polako se smanjuje.
Bolji izgledi tek od 2027.
Svjetska banka vjeruje da bi se rast mogao ubrzati na oko 3,6 % u 2027. godini. Najoptimističnije procjene idu u prilog Srbiji (4 %) i Kosovu (3,9 %). No, to će ovisiti o promjenama na tržištu rada i ubrzanim strukturnim reformama.
„To su poticanje većeg udjela na tržištu rada, promicanje vještina građana i jačanje tvrtki kroz digitalnu transformaciju”, poručila je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.
Radnika nedostaje, a nezaposlenost visoka
Regija se suočava s paradoksom: pojedini sektori vape za radnom snagom, dok je nezaposlenost i dalje visoka. Situaciju pogoršavaju demografski trendovi – radno sposobno stanovništvo već je osjetno smanjeno i moglo bi pasti dodatnih gotovo 20 % do 2050. godine. Ako se ništa ne promijeni, u sljedećih pet godina moglo bi nedostajati više od 190 000 radnika.
Ključne preporuke
• Ulaganje u osnovnu, posebno prometnu, ekološku i energetsku infrastrukturu • Jačanje obrazovnog i zdravstvenog sustava • Veće sudjelovanje žena na tržištu rada • Reforma javne uprave i predvidljivo regulatorno okruženje • Poticanje konkurencije u energetici i transportu, reforma državnih tvrtki i podrška start-upovima
Prema zaključku izvještaja, bez tih zahvata skroman rast neće se pretvoriti u bolji životni standard, a gospodarski jaz prema EU mogao bi ostati trajno otvoren.