Znanstvenici s Sveučilišta u Bernu tvrde da je drevni sudar Zemlje s Mars-velikim tijelom nazvanim Theia bio presudan za nastanak današnjih oceanskih i atmosferskih uvjeta.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, tim je precizno izmjerio radioaktivni raspad izotopa mangan-53 u krom-53 u uzorcima Zemljine kore i meteoritima. Budući da su se meteorska tijela formirala usporedno sa Suncem i planetima, njihova kemijska „vremenska kapsula” otkriva kada su planeti zapečatili svoj konačan sastav.
Rezultati pokazuju da je proto-Zemlja svoje elemente „zatvorila” već tri milijuna godina nakon rođenja Sunčeva sustava. Omjer mangana i kroma bio je iznimno nizak, što upućuje na paklenski vruć planet koji je ispuštao mangan, pa time i još hlapljivije vodik, ugljik i sumpor. Drugim riječima, rana Zemlja bila je suha stjenovita kugla.
Zbog toga istraživači zaključuju da je tek kasniji udar tijela bogatog vodom i drugim hlapljivim tvarima – formiranog vjerojatno u hladnijim, vanjskim područjima Sunčeva sustava – Zemlji donio ključne sastojke za složenu kemiju i, mnogo kasnije, život.
„Zahvaljujući našim rezultatima, znamo da je proto-Zemlja isprva bila suh stjenovit planet. Može se pretpostaviti da je tek sudar s Theiom donio hlapljive elemente na Zemlju i u konačnici omogućio život”, rekao je glavni autor istraživanja Pascal Kruttasch.
Znanstvenici procjenjuju da se sudar dogodio između 30 i 100 milijuna godina nakon nastanka Sunčeva sustava. Iako sama prisutnost vode nije dovoljna da pokrene biologiju, ona stvara daleko pogodnije kemijsko i fizikalno okružje za pojavu prvih molekula života – uvjet bez kojeg se, tvrde autori, život na Zemlji možda nikada ne bi razvio.