Švedski premijer: proračun EU-a mora se radikalno preusmjeriti na sigurnost i konkurentnost

Europska unija ulazi u najteže pregovore o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) od završetka Hladnog rata, upozorava švedski premijer Ulf Kristersson. U autorskom tekstu ističe da „ovoga puta ne može biti business as usual” te traži duboku preraspodjelu postojećih sredstava, bez povećanja ukupnog iznosa ni novog zajedničkog zaduživanja.

Kristersson navodi tri ključna prioriteta:

1. Sigurnost, obrana i otpornost
   • Rat Rusije protiv Ukrajine zahtijeva „snažnu, trajnu i predvidljivu” potporu Kijevu.
   • Države članice trebale bi povećati nacionalnu potrošnju za obranu; švedski parlament već je odobrio plan kojim izdvajanja rastu na 5 % BDP-a.
   • EU proračun treba poticati zajednički razvoj i nabavu vojne opreme, a kohezijska sredstva preusmjeriti u poboljšanje prekogranične vojne mobilnosti.
   • Unutar ZPP-a veći naglasak staviti na otpornost opskrbnih lanaca i sigurnost hrane.

2. Migracije i unutarnja sigurnost
   • „Broj nepravilnih dolazaka i dalje je neprihvatljivo visok, dok je povratak premalen”, upozorava premijer.
   • VFO mora financirati punu provedbu Pakta o migracijama i azilu te razvijati partnerstva s trećim državama kako bi se spriječile nezakonite rute, povećali povrati i razbile mreže krijumčara.
   • Unija mora ojačati borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma; 70 % kriminalnih mreža djeluje u više od tri države članice, što zahtijeva adekvatno financiranje Europola i Eurojusta.

3. Privatna ulaganja i konkurentnost
   • Suočen s fragmentiranim globalnim gospodarstvom, EU mora ubrzati ulaganja u istraživanje, inovacije, digitalizaciju i umjetnu inteligenciju.
   • Program „Horizon Europe” treba dodatno ojačati kako bi Europa ostala svjetsko središte inovacija.
   • Umjesto izravnih potpora, proračun bi trebao koristiti jamstva koja potiču ulaganja s visokim rizikom i olakšavaju rast kompanija.

Premijer također inzistira na čvrstoj uvjetovanosti vladavinom prava: „Porezni obveznici moraju imati povjerenje da se sredstva EU-a troše odgovorno.”

Zaključak je jasan: prioriteti poput obrane, migracija i konkurentnosti moraju dobiti prednost, dok se manje važne stavke smanjuju. „Mali koraci više nisu dovoljni; Unija mora razmišljati i djelovati hrabro kao u vrijeme stvaranja jedinstvenog tržišta ili eura”, poručuje Kristersson.