Poziv Donalda Trumpa da se međunarodni partneri priključe njegovu takozvanom „Odboru za mir” već je naišao na hladan prijam u većem dijelu Europske unije, no u Zagrebu je inicijativa tek potaknula svježu rundu prepirki između dvaju državnih vrhova.
Prema dostupnim informacijama, predsjednik Republike i predsjednik Vlade – popularno nazvani „dva brda” – zauzeli su oprečna stajališta oko mogućeg hrvatskog angažmana u projektu koji je EU u velikoj mjeri odbacio. Premda detalji Trumpova plana nisu javno razrađeni, sam prijedlog već je dovoljan da u hrvatskom političkom vrhu otvori pitanje tko ima posljednju riječ u vanjskopolitičkim odlukama.
Ustavom je propisano da o vojnim i sigurnosnim savezima odlučuju i predsjednik i Hrvatski sabor, što znači da nijedna strana ne može samostalno nametnuti konačnu odluku. Time se tema „Odbora za mir” pretvara u novu potencijalnu ustavnu krizu: dok Vlada poziva na pragmatično razmatranje svakog prijedloga koji dolazi iz Washingtona, Ured predsjednika upozorava da se Hrvatska ne smije vezivati uz inicijativu koju je „čitav niz” europskih partnera već odbacio.
S obzirom na dosadašnju praksu, očekuje se da će rasprava o Trumpovu pozivu ubrzo stići i pred saborske zastupnike. Hoće li rasprava ostati na retoričkoj razini ili prerasti u formalno očitovanje Sabora, ponajprije će ovisiti o tome mogu li se Pantovčak i Banski dvori usuglasiti barem oko minimalnog zajedničkog stajališta.
Za sada je, međutim, jedino sigurno da je ova američka inicijativa postala još jedno bojno polje domaće politike – i simbol dugotrajnog natezanja oko ustavnih ovlasti u kreiranju hrvatske vanjske politike.
