Koliko je vlada doista velika? Pogled na službene sastave najjasnije otkriva širinu birokratskog aparata te političke kompromise unutar koalicija.
• Europska komisija, pod vodstvom Ursule von der Leyen, broji 27 članova – po jednoga iz svake države članice – raspoređenih u 26 resora.
• Talijanska vlada jedina parira Bruxellesu: 27 članova i 24 ministarstva.
• Nordijske razlike: Danska ima 25 članova, Švedska 24, ali tek 10 ministarstava, što je najradikalniji primjer spajanja portfelja.
• Francuska i Španjolska slijede sa po 23 člana i 22 resora, dok Bugarska i Grčka imaju po 21 člana.
• Rumunjska i Poljska staju na 20, kao i Nizozemska, a slovenska vlada sastavljena je od 21 člana i 20 ministarstava.
• Vlade Njemačke (kancelar Friedrich Merz) i Portugala broje po 18 članova i 17 resora.
• Hrvatska administracija pod Andrejem Plenkovićem ima 19 članova i 18 resora – identično Irskoj te Finskoj.
• Slovačka se zaustavlja na 17 predstavnika, dok Češka, Mađarska, Litva i Latvija djeluju s po 15 članova.
• Najskuplji minimalizam: Belgija (14 članova, 13 resora) i posebno Estonija s tek 13 članova čine najuže vlade u Europskoj uniji.
Broj ministara i resora u pravilu raste s brojem koalicijskih partnera. Ipak, baltičke zemlje – čiji se poslovni ambijent često uzima kao uzor – pokazuju da se i s dvostruko manjim kabinetom od prosjeka može voditi državu. Istodobno, goleme talijanske ili švedske razmjere jasno ilustriraju koliko politički dogovori mogu napuhati vladin sastav.
Naspram njih, Hrvatska se smjestila u zlatnu sredinu: nije među najmršavijima, ali ni među administrativno najtežima, dijeleći kategoriju s državama slične veličine i BDP-a poput Irske i Finske.
