Rovinjskim vijećnicima posljednjih je dana pristigao val dojava građana uznemirenih radovima na obali kampa Polari, u koncesiji tvrtke Maistra d.o.o.. Građani tvrde da su bageri na plaži „Punta Eva” izravnali škrape i gurali sitni šljunak u more, čime je, prema njihovim riječima, narušen osjetljivi priobalni ekosustav.
Saborska zastupnica SDP-a dr. sc. Maria Blažina na konferenciji za novinare podsjetila je kako „znanstvena zajednica već jako dugo upozorava na devastirajući učinak nasipavanja plaža”. Ukazala je da se, uz porast temperature mora i mikroplastiku, upravo nekontrolirana „dohrana” smatra jednim od ključnih izvora gubitka bioraznolikosti u Jadranu.
Blažina tvrdi da se praksa širenja plaža šljunkom diljem zapadne Istre provodi „desetljećima prekomjerno i progresivno”, premda Zakon o pomorskom dobru to nominalno dopušta. No, jakim morskim strujama materijal ubrzo završava na dnu, gdje „rastu beživotne pustinje”.
Rovinjskom koordinatoru platforme Možemo! Siniši Škaberni posebno je sporno što su, prema snimkama i procjenama građana, prekoračene dopuštene količine materijala – više od 0,35 kubnih metara po četvornom metru – pa je obalna linija pomaknuta tri do šest metara prema moru. „Počinjen je ekocid”, ustvrdio je Škaberna, dodajući da Grad nema dovoljno komunalnih redara za učinkovit nadzor, a prijave javnosti se „omalovažavaju i zataškavaju”.
Gradska uprava i koncesionar poručuju kako „posluju u skladu sa zakonom” te da su radovi odobreni od Lučke kapetanije Pula i Grada Rovinja. Oporba, međutim, smatra da su postojeće studije utjecaja na okoliš zastarjele i služile tek „zadovoljenju forme”.
Na Škabernin prijedlog pokrenut je inspekcijski nadzor kojim bi se točno utvrdilo koliko je materijala nasuto i je li prekoračena zakonski dopuštena količina. Rezultati nadzora trebali bi pokazati stvarni razmjer zahvata i odrediti eventualnu odgovornost.
Oporbeni vijećnici poručuju da morsko dobro „nije građevinsko zemljište”, nego javni resurs koji zahtijeva „najviši stupanj kontrole i suglasnosti”. Od nadležnih traže hitne i strože mjere zaštite kako bi se spriječilo daljnje uništavanje priobalnih staništa.