Sve je glasniji val zakonskih prijedloga koji djeci i mladima ograničavaju pristup društvenim mrežama.
• Australija je od veljače zabranila korištenje mreža mlađima od 16 godina. • Španjolska razmatra identičnu granicu. • Francuska najesen uvodi potpunu zabranu mobitela u školama, a pristup društvenim mrežama bit će onemogućen mlađima od 15 godina. • Danska priprema sličan propis.
Glavni razlog koji vlade ističu jest zaštita mentalnog zdravlja. Sve veći broj istraživanja povezuje korištenje društvenih mreža s porastom anksioznosti, depresije i niskog samopoštovanja kod mladih. Kontinuirano uspoređivanje s „savršeno” filtriranim životima vršnjaka te cyberbullying stvaraju ovisnost koja, upozoravaju stručnjaci, donosi više štete nego koristi.
Gospodarski rizik nove generacije
Uz psihološke posljedice otvara se i ekonomsko pitanje: kakve potrošače ti algoritmi odgajaju? Ako današnji tinejdžeri dobivaju trenutačno zadovoljstvo na ekranu, sutra bi mogli postati impulzivni kupci s niskim pragom dosade i slabom tolerancijom na dugotrajnu analizu informacija. Takvi će se, predviđa se, sve više oslanjati na preporuke influencera i "klik-trenutak" kupovinu, što im smanjuje financijsku otpornost.
Sloboda izražavanja ili javno zdravlje?
Protivnici potpunih zabrana podsjećaju na važnost slobode izražavanja, digitalne socijalizacije i stjecanja vještina koje se danas traže čak i na razgovorima za posao. „Kako nekome tko navrši 18 ili 22 godine zamjeriti što nije ‘digitalno pismen’ ako smo ga godinama držali podalje od mreža?”, jedno je od često postavljanih pitanja.
Zabrane bez alternative – nedovoljno rješenje
Sve je više glasova koji upozoravaju da same restrikcije neće biti dovoljne. Ako mladima oduzmemo virtualne prostore povezivanja, moramo im ponuditi jednako privlačne, a zdravije kanale za socijalizaciju, kreativnost i formiranje identiteta. U protivnom, ističu analitičari, riskiramo stvoriti još dublji jaz između zakonskih namjera i stvarnih potreba generacije koja odrasta usred tehnološke revolucije.
Za sada Hrvatska o toj temi uglavnom šuti. No praksa iz Australije, Francuske i drugih država sugerira da se rasprava o granicama dječjeg boravka na mrežama uskoro neće moći izbjeći – pitanje je samo hoćemo li reagirati pravodobno ili tek kada posljedice postanu vidljive svima.