Sezonski prilagođeni promet u maloprodaji eurozone i cijele Europske unije pao je u prosincu za 0,5 % u odnosu na studeni, pokazuje najnovija preliminarna objava Eurostata. Iako je ukupni europski rezultat negativan, Hrvatska se istaknula pozitivnim iskorakom – promet je porastao za 1,8 %, što je najveći mjesečni skok od lipnja.
• Ukupni pad eurozone i EU-a: –0,5 %. • Najveći mjesečni rast: Luksemburg (+7,0 %) i Slovačka (+3,1 %). • Hrvatska: +1,8 %, odmah ispred Bugarske (+1,6 %). • Najveći pad: Portugal (–3,1 %), Švedska (–1,9 %) i Danska (–1,6 %).
Najveći uteg za europsku statistiku bio je segment neprehrambenih proizvoda, čiji je promet u eurozoni skliznuo za 1,2 %. Prodaja hrane, pića i duhanskih proizvoda blago je porasla (+0,1 %), dok se promet na benzinskim postajama zadržao na razini studenoga.
Na godišnjoj razini, kalendarski prilagođeni promet u maloprodaji poskočio je u prosincu za 1,3 % u zemljama koje koriste euro te za 1,7 % u cijeloj Uniji. U cijeloj 2025. rast je u prosjeku iznosio 2,3 % i u eurozoni i u EU-u.
• Neprehrambeni proizvodi: +1,6 % u eurozoni, +2,0 % u EU. • Gorivo: +0,9 % u eurozoni, +2,4 % u EU. • Hrana, piće i duhan: +1,2 % u eurozoni, +0,8 % u EU. • Najveći godišnji rast prometa bilježi Cipar (+8,2 %).
Za hrvatsku Vladu, koja se uoči parlamentarnih izbora poziva na makroekonomske pokazatelje, podatak o poskočenoj prosinačkoj potrošnji dolazi u pravo vrijeme: nacionalna statistika sada dobiva europsku potvrdu da kupovna moć građana nije jenjala ni u razdoblju božićne potrošnje, unatoč usporavanju na razini cijele Unije.