Preuranjeni pubertet – razvoj sekundarnih spolnih obilježja prije osme godine kod djevojčica i devete kod dječaka – postaje sve češći u svijetu, a isti se uzlazni trend bilježi i u Hrvatskoj.
Doc. dr. sc. Nevena Krnić, pročelnica Zavoda za endokrinologiju i dijabetes KBC-a Zagreb, objašnjava da je pomicanje dobne granice počelo još početkom 2000-ih u zapadnim državama, no u posljednjem desetljeću zahvatilo je praktički cijeli globus. „Normalnim se smatra razvoj dojki ili pojave dlačica nakon osme godine kod djevojčica, odnosno povećanje spolovila i spolne dlakavosti nakon devete kod dječaka. Sve što se uklapa u te okvire smatra se urednim razvojem”, pojašnjava Krnić.
Istraživanja, kaže, pokazuju da je pandemija covida-19 dodatno ubrzala taj proces. Broj pregleda u ambulantama posljednjih pet do šest godina značajno je porastao u odnosu na razdoblje prije 10–15 godina. Stručnjaci još raspravljaju je li uzrok veća količina visokokalorične hrane, smanjena tjelesna aktivnost ili stres, no jasno je da se dobna granica spušta.
Debljina ključni okidač Najvažniji pojedinačni faktor i dalje je prekomjerna tjelesna težina. „Nagli porast kilograma u predškolskoj i ranoj školskoj dobi kod djevojčica okidač je ranog početka puberteta”, navodi Krnić. Kod dječaka veza nije toliko izražena, ali istraživanja ipak upućuju na mogući sličan mehanizam.
Utjecaj okolišnih toksina – plastike, zagađenog zraka, aditiva u hrani ili kozmetike – zasad nije znanstveno potvrđen, premda se mnogi spojevi povezuju s potencijalno štetnim učinkom na reproduktivno zdravlje.
Zdravstvene posljedice i potreba za obradom Preuranjeni pubertet može biti periferni ili centralni, a razlikuje se i niz benignih varijanti. Centralni – „pravi” pubertet – nastaje kad se prerano aktiviraju centri u mozgu, pokrećući cijeli hormonalni slijed. „Iako u najvećeg broja djece uzrok ostane nepoznat, u neke djece mogu se naći i različita patološka stanja poput tumorskih procesa ili genetskih promjena”, upozorava Krnić.
Roditelji koji primijete razvoj dojki, pubične dlačice ili nagli rast prije navršenih osam godina kod djevojčica, odnosno devet kod dječaka, trebaju potražiti pedijatrijsku endokrinološku obradu. Pravodobna dijagnostika ključna je kako bi se utvrdilo radi li se o benignoj varijanti ili stanju koje zahtijeva liječenje.